Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom travnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 25 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25,2%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine).

Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, ovaj je mjesec ostao na istoj razini potpore iz prošlog mjeseca (18,8 posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,2 posto (prema 9,7% iz ožujka; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2%).

HNS i HSS dijele četvrto mjesto s izborom od 2,8 posto (i obje su stranke zabilježile blagi porast izbora u posljednjih mjesec dana). HDSSB je na šestom mjestu s izborom od 2,7% (prije mjesec dana 3,1%). Još samo Nezavisna lista Ivana Grubišića bilježi izbor veći od 2%.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,8% izbora (prošli mjesec 43,3%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,1% (prošli mjesec 7,5%), a premijer Milanović s izborom od 5,5 posto je na četvrtom mjestu. Ivan Grubišić s 3,5 posto izbora drži peto mjesto (u ožujku 4,7%). Slijede potpredsjednica Vlade i nova predsjednica HNS-a Vesna Pusić s 3%, Ruža Tomašić s 2,4%, Jadranka Kosor i Milan Bandić po 2,3%, a prvih deset završavaju Slavko Linić i Tomislav Karamarko s po 2,1% izbora.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,4% izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u odnosu na prvog pratitelja. Drugo je mjesto ovaj mjesec pripalo Zoranu Milanoviću koji je zabilježio povećanje izbora za najnegatvinijeg političara u zemlji s prošlomjesečnih 11,5% na sadašnjih 14%. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13% prema 12,2% iz ožujka). Slavko Linić s izborom od 12 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 11 posto.

Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 5% izbora drži šesto mjesto. Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 1,9% je na sedmom mjestu. Ministar Jovanović je s 1,5% na osmom mjestu, a u prvih su dest političara još Vladimir Šeks s 0,7% izbora i predsjednik Josipović s 0,5%.

Vlada RH u svom petnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 35 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35,7%), dok vladinu politiku ne podržava 49,7 posto građana (prema 49,5% iz ožujka) uz 15,2 posto neodlučnih.

U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,23), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.