Inspektori Ujedinjenih naroda najvjerojatnije će izvješće o kemijskom napadu u Siriji objaviti u ponedjeljak, kazao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius u četvrtak.

'Izvješće će pokazati da je to bio kemijski masakr', rekao je Fabius, prenosi Al Arabiya.

Reuters piše da se u izvješću neće izravno pripisati odgovornost za napad kemijskim oružjem jednoj od strana u građanskom ratu u Siriji, ali će se ipak sugerirati tko je odgovoran.

Prema dva zapadna diplomatska izvora na koja se poziva Reuters, očekuje se da će izvješće koje je sastavio tim Akea Sellstroma potvrditi američko stajalište da je u tom napadu korišten plin sarin.

Iranski PressTV javlja kako su pobunjenici, okupljeni pod imenonm Slobodna sirijska vojska (FSA), odbili ruski prijedlog da se sirijsko kemijsko oružje stavi pod međunarodni nadzor, što dodatno komplicira situaciju.

'Slobodna sirijska vojska kategorički odbija rusku inicijativu koja predviđa stavljanje kemijskog naoružanja pod međunarodnu kontrolu', rekao je vojni šef pobunjenika u izjavi snimljenoj i objavljenoj na YouTubeu.

Kako piše Washington Post, SAD je počeo isporučivati oružje i tehničku opremu sirijskim pobunjenicima

Pozivajući se na američke i sirijske izvore, američki dnevni list navodi da je CIA počela isporučivati oružanu materijalnu pomoć posljednjih petnaest dana.

List na svojoj stranici navodi da je State Department poslao vozila i drugu opremu, uključujući i sofisticiranu opremu za komunikacije i dijelove borbene medicinske opreme.

Na pitanje agencije France presse, CIA je navela da nije dužna komentirati napise Washington Posta.

Isporuke oružja, koje se prema pisanju tog lista ograničavaju samo na lako naoružanje i streljivo, stižu u odlučnom trenutku krvavog sukoba pobunjenika i vlade u Damasku.

Washinton Post se poziva na američke dužnosnike koji objašnjavaju da je svrha tih isporuka pomoć u jačanju kohezije između skupa sirijske vojne oporbe.

Kemijsko razoružanje teško je i u miru

Nadgledanje i osiguranje nekonvencionalnog naoružanja pokazalo se teškom zadaćom u državama poput Iraka, Irana ili Sjeverne Koreje čak i u mirnodopsko vrijeme. Sirija je u trećoj godini građanskog rata i mnoga od tih postrojenja nalaze se na bojištu.

I koliko god bilo teško pronaći diplomatsko rješenje za izbjegavanje američkog napada na Siriju, provedba ruskog plana također je složena i nesigurna, kažu stručnjaci s iskustvom u nadziranju naoružanja.

Sirija bi prvo morala predati sve podatke o svom programu kemijskog naoružanja. Međutim, čak i taj korak bi mogao zahtijevati teške pregovore o tome što se sve deklarira kao nekonvencionalno naoružanje jer se za njegovu upotrebu koriste i topništvo i višecijevni bacači raketa, dakle konvencionalno naoružanje.

Nakon toga, kažu stručnjaci, zasigurno bi bio potreban velik broj stranih vojnika koji će osigurati rad i sigurnost inspektorima u jeku građanskog rata. Po nekim procjenama, i deseci tisuća stranih vojnika.

'Govorimo o uniformama na terenu, ne o postavljanju zaštitara na ulazu', kazao je jedan UN-ov inspektor koji je radio u Iraku. Jedan od dužnosnika Obamine administracije kazao je da je osiguranje kemijskog naoružanja u ratnoj zoni 'tek prva noćna mora' ovog plana.

Druga se zagonetka odnosi na premještanje naoružanja. Dok je Bašar al-Asad gubio teritorij ili strahovao da će ga izgubiti, svoje je kemijske zalihe premještao s mjesta na mjesto. Pitanje je, piše NYT, koliko su stariji obavještajni podaci o lokacijama proizvodnje ili skladištenja naoružanja danas točni, a to dovodi do sumnji u to hoće li Asad prijaviti i predati sve kemijsko naoružanje.

Stručnjaci za demilitarizaciju i uništenje oružja kažu da bi napori da se popiše svo sirijsko kemijsko oružje zahtijevali velika ulaganja u ljudstvu i vremenu, a dodatno donose i velike rizike s bojišta. UN ima 110 inspektora za kemijsko naoružanje diljem svijeta i taj će broj morati znatno povećati.

'Očekujem da će neizbježno biti određenih žrtava. Mora se postaviti pitanje je li korist koja se ovime dobiva vrijedna toga', kazao je Stephen Johnson, bivši britanski stručnjak za kemijsko naoružanje koji je odslužio dvije vojne rotacije u Iraku.

To nisu teoretska pitanja, napominju stručnjaci, nego stvarnost. 'Koja god zemlja pošalje svoje predstavnike da rade na inspekcijama ili na osiguranju, a moguće i na uništavanju toga oružja, bit će nečija meta, bilo jedne strane ili druge', kaže jedan bivši inspektor UN-a. 'Bez obzira tko ste ili odakle ste, netko će vas gađati', dodaje.

Na rubu Al-Safire, grada na sjeveru Sirije, naprimjer, Asadov režim vodi veliku, dobro čuvanu tvornicu za proizvodnju nervnog plina koji je korišten u napadu 21. kolovoza u Damasku. To je područje često poprište borbi. Iako je postrojenje čvrsto pod kontrolom sirijske vojske, pobunjenici su blizu i često napadaju prometnice koje do njega vode, što izaziva bojazan da bi kemijsko oružje moglo pasti u iznimno opasne ruke. U pobunjeničkim se redovima, naime, nalaze i dvije snažne skupine izravno povezane s Al Kaidom: Fronta Nusra i Islamska država Iraka i Sirije te još nekoliko manjih.

Sirijska vojska je krajem prošle godine u bazu u Al-Safiri poslala konvoj od 30 tenkova i nekoliko tisuća vojnika. Konvoj je kasnije otišao prema Hami, drugom gradu oko kojeg se vode borbe. Pitanje je koliko su kemijskog oružja pritom odnijeli sa sobom, piše NYT.

Destrukcija i deaktivacija kemijskog naoružanja traje godinama. U mnogo mirnijim okolnostima inspektori UN-a nadgledali su uništenje većine kemijskog oružja pohranjenog u svijetu. To su činili pod okriljem Konvencije o kemijskom naoružanju, globalnog sporazuma koji brani razvoj, proizvodnju, skladištenje i upotrebu tog smrtonosnog oružja.

Inspekcijski odjel UN-a - Organizacija za zabranu kemijskog naoružanja (OPCW) sa sjedištem u Den Haagu, dosad je u sedam zemalja potvrdio uništenje milijuna komada kemijskog naoružanja i vjerojatno će imati sličnu ulogu u Siriji dođe li do provedbe ruskog plana.

Sirija nije potpisala Konvenciju o kemijskom naoružanju i stoga će bilo kakav sporazum po kojem će UN nadgledati uništenje sirijskog kemijskog oružja morati ići preko glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, kao što je i bilo s inspektorima koji su otišli u Siriju istraživati napad 21. kolovoza. Oni su svoj posao završili, a UN još nije priopćio kada će objaviti rezultate njihove istrage.

Inspektori UN-a dosad su radili u BiH, Kini, Francuskoj, Indiji, Iranu, Irskoj, Japanu, Libiji, Rusiji, Srbiji, Britaniji i SAD-u i u tim zemljama nadgledali ili uništenje kemijskog oružja ili demontiranje tvornica za njihovu proizvodnju. OPCW tvrdi da je 80 posto kemijskog naoružanja u svijetu uništeno. Dvije zemlje s najvećim arsenalom, SAD i Rusija, dobile su produženje krajnjeg roka za uništenje svojih zaliha.

Stručnjaci strahuju da bi prisiljavanje Sirije da se razoruža moglo biti znatno teže od rješavanja stanja u državama koje su dobrovoljno pristale na eliminaciju svojih kemijskih arsenala.

Raymond A. Zilinskas, znanstvenik na Institutu za međunarodne studije u Montereyu i bivši inspektor UN-a, smatra da bi inspektori mogli postati neka vrsta kemijskih detektiva u potrazi za skrivenim oružjem. 'Zabrinut sam zbog toga. Kako se može potvrditi da je sve sirijsko oružje poznato i pod kontrolom?', kazao je. 'U Iraku niti nakon 20 godina taj posao nije završen. U Siriji bi moglo biti još gore', dodao je Johnson.