Putin je, govoreći na međunarodnoj konferenciji u Vladivostoku, pokušao prikazati iscrpljujuće napredovanje svoje vojske u istočnoj regiji Donbas kao dokaz neuspjele ukrajinske vojne strategije. Uvelike je odbacio ukrajinsko zauzimanje stotina četvornih milja ruskog teritorija u regiji Kursk kao nešto više od ometanja, a čime će se s vremenom pozabaviti, prenosi Telegraph.

Kijev je pogriješio, rekao je, raspoređujući 'prilično velike i dobro obučene jedinice' u ofenzivi na Kursk. 'Cilj neprijatelja bio je učiniti nas nervoznima i zabrinutima te prebaciti trupe iz jednog sektora u drugi i zaustaviti našu ofenzivu u ključnim područjima, prvenstveno u Donbasu', rekao je Putin na konferenciji. 'Je li upalilo ili nije? Nije.'

Analitičari su rekli da preusmjeravanje trupa nije bio jedini cilj ukrajinskog upada u Rusiju, napominjući da je to podiglo moral i stvorilo tampon-zonu koju bi Ukrajina mogla iskoristiti u budućim pregovorima o prekidu vatre. Također je pobilo ideju da je Rusija imuna na invaziju trupa i zauzimanje njezina teritorija.

'Oslabili su same sebe'

Putin je, međutim, izjavio da je 'neprijatelj sam sebe oslabio u ključnim područjima, a naše trupe su ubrzale ofenzivne operacije'. 'Što je najvažnije, ne poduzimaju se nikakve akcije za obuzdavanje naše ofenzive', dodao je.

Situacija u Donbasu postala je sve teža za Ukrajinu u posljednjih mjesec dana, posebno u opkoljenom gradu Pokrovsku. Posljednji evakuacijski vlak krcat obiteljima koje su bježale pred borbama napustio je grad ovaj tjedan, a vlasti su u četvrtak objavile da će promet biti obustavljen na neodređeno vrijeme usred žestokog ruskog granatiranja.

Više od 26.000 civila, uključujući više od 1000 djece, sada će biti prisiljeno evakuirati se automobilima, autobusima i pješice, rekli su vojni upravitelji.

Ruske snage nastoje zauzeti cijeli Donbas od 2014., kada su predvodile prethodni upad. Trideset mjeseci nakon pokretanja sveobuhvatne invazije na Ukrajinu i upotrebe gotovo svakog konvencionalnog oružja u svom arsenalu za osvajanje teritorija, Kremlj tek treba preuzeti kontrolu nad nekim od najvažnijih gradova u regiji.

Rusija nemilosrdno napada

Od prošle jeseni Rusija vodi nemilosrdne napade gore-dolje na istočnoj bojišnici, ostvarujući samo marginalne dobitke, a ponekad gubi i do 1000 vojnika dnevno, govore ukrajinske i zapadne procjene.

Mnogo prije nego što je Ukrajina prošlog mjeseca pokrenula svoju operaciju u Kursku, Rusi su značajno napredovali u smjeru Pokrovska, vitalnog logističkog čvorišta za kijevske snage. Nakon više od šest mjeseci brutalnih borbi, ruske su snage uspjele stvoriti veliku izbočinu koja se proteže oko 32 kilometra duboko kroz središte ukrajinske obrane u regiji, završavajući oko osam kilometara od Pokrovska.

Ovaj pritisak stvorio je nove opasnosti s kojima se Kijev bori. Sjeverno od te izbočine Ukrajinci još uvijek uspijevaju osujetiti prodor Rusije u Časiv Jar, još jedno ukrajinsko uporište. Krvave urbane borbe u drugom obližnjem Torecku usporile su rusko napredovanje u tom smjeru. Ali situacija je i dalje nepredvidiva.

Rusi pojačavaju napade u uporištima Donbasa

Na jugu Rusi pojačavaju napade u smjeru Kurakova i Vuhledara. Radi se o dva grada koja igraju ključnu ulogu u cjelokupnoj obrani Donbasa. Ako ta uporišta padnu, to bi moglo dovesti do šireg sloma ukupne obrane u regiji.

Analitičari kažu da je ukrajinski vojni potez u Kursku stvorio dinamičnije bojno polje nego možda bilo kada u proteklih 18 mjeseci.

Preusmjeravanjem ruskih snaga s istoka, 'Ukrajina se kladi da se drugi dijelovi fronta od 1200 kilometara neće srušiti, da neće izgubiti velik broj vojnika i opreme u Kursku te da će koristi od njezinih operacija u Kursku nadmašiti gubitke koji su pretrpljeni drugdje', napisali su vojni analitičari Michael Kofman i Rob Lee u procjeni za Foreign Affairs.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je kako se nada da će ofenziva na Kursk ublažiti pritisak na istočnom frontu. Ali uspjeh te strategije nije jasan. Umjesto preusmjeravanja ruskih jedinica s istoka kako bi se osujetila ukrajinska ofenziva u Kursku, Kremlj se, čini se, oslanja na ročnike i druge jedinice.

Donosi li operacija u Kursku koristi za Ukrajince?

Operacija u Kursku i dalje ima potencijalne diplomatske koristi, čak i ako se ne postignu svi vojni ciljevi, rekao je Mick Ryan, umirovljeni australski general i suradnik na Institutu Lowy, istraživačkoj skupini sa sjedištem u Sydneyju.

'Bez obzira na neuspjeh u izvlačenju ruskih trupa iz Donbasa, kampanja u Kursku prisilila je Zapad da barem preispita neke od svojih strateških pretpostavki o ukrajinskom kapacitetu', rekao je Ryan. 'To, nažalost, nije rezultiralo pomakom strategije od 'braniti Ukrajinu koliko god je potrebno', što je strategija za poraz', dodao je.

Putinova uvjerenost u pobjedu temelji se na ideji da može nadživjeti spremnost Zapada da pruži snažnu vojnu potporu Kijevu, a istovremeno lomi sposobnost Ukrajine da funkcionira razbijanjem kritične infrastrukture, gušenjem gospodarstva i teroriziranjem stanovništva napadima raketama i bespilotnim letjelicama.

Ta je taktika bila vidljiva u nizu razornih napada na ukrajinske gradove u posljednjih 10 dana, uključujući raketni napad na Poltavu u utorak, u kojem su ubijene 53 i ranjeno je gotovo 300 osoba.

Plan Zelenskog

Zelenski ima vlastitu viziju o tome kako bi Ukrajina mogla postići pobjedu i rekao je da će predstaviti svoj plan predsjedniku Bidenu, kao i bivšem predsjedniku Donaldu J. Trumpu i potpredsjednici Kamali Harris. Očekuje se da će to učiniti kada bude putovao u Sjedinjene Države kasnije ovoga mjeseca.

'S naše strane, mi definitivno želimo da rat završi', rekao je Zelenski ovaj tjedan u intervjuu za NBC News. Plan pobjede, rekao je, 'isključivo ima cilj prisiliti Rusiju da prekine rat. To se može učiniti samo tako da Rusija izravno osjeti cijenu rata', rekao je ukrajinski predsjednik obrazlažući invaziju na Kursk.

Kijev se nadao da će kampanja u Kursku pokazati da su strahovi Zapada od eskalacije pretjerani i da su 'crvene linije' Kremlja iluzorne, no to nije dovelo do promjene američke politike koja zabranjuje korištenje dalekometnog oružja za gađanje ciljeva duboko u Rusiji. Zelenski i članovi njegovog unutarnjeg kruga neumorno su lobirali za dopuštenje da to učine.

Kazao je i da je sveobuhvatna revizija njegove ratne vlade ovog tjedna - uključujući zamjenu ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe - bila dio napora da se unese nova energija u borbu, kako kod kuće, tako i u inozemstvu.

Nova administracija

Međutim rekonstrukcija vlade uvelike je rezultirala popunjavanjem viših pozicija dužnosnicima koji su u velikoj mjeri bili zaslužni za politički uspon Zelenskog, čineći velike promjene u načinu na koji Kijev slijedi svoje strateške ciljeve malo vjerojatnim.

Nakon što su odobrili Kulebinu smjenu, ukrajinski zastupnici izglasali su imenovanje Andrija Sibihe za novog ministra vanjskih poslova.

Karijerni diplomat, koji je 2016. služio kao veleposlanik Ukrajine u Turskoj, pridružio se administraciji Zelenskog kao zamjenik šefa osoblja 2021., a potom je prešao u ministarstvo vanjskih poslova.

Očekuje se da će ključne vanjskopolitičke odluke ostati pod strogom kontrolom ureda predsjednika, što će vjerojatno povećati kritike protiv administracije optužene za konsolidaciju previše moći unutar uskog kruga, zaključuje Telegraph.