Zbog munjevitog širenja koronavirusa mnoge su države već uvele pojačane mjere zaštite, od skeniranja putnika termokamerama do zabrana okupljanja na određenim javnim mjestima. Karantena je, međutim, ograničena na Kinu. Ondje će, po dogovoru s nadležnim vlastima Crne Gore, najmanje do travnja ostati i oko 800 radnika tvrtke China Road and Bridge Corporationa (CRBC), inače angažiranih na gradnji crnogorske autoceste.

'Moramo se pripremiti na to da bi se epidemija koronavirusa mogla pretvoriti u svjetsku', upozorio je profesor Leung, argumentirajući da su zaražene osobe, kako se čini, zarazne već u fazi inkubacije, baš kao što je to slučaj s bliskoistočnim respiratornim sindromom MERS.

Hong Kong, u kojem je zasad potvrđeno samo osam slučajeva zaraze koronavirusom, danas je prekinuo sav željeznički i trajektni promet s Kinom, a uvode se nove restrikcije u zračni promet i individualna putovanja. Prethodno su u toj posebnoj upravnoj regiji, čije stanovništvo pruža otpor komunističkoj vlasti u Pekingu, zatvorene škole i sveučilišta, dvorane i stadioni, muzeji i bazeni.

Od izbijanja krize s koronavirusom iz Wuhana, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je sedam izvješća o stanju širenja bolesti. Prema posljednjem, opasnost od širenja virusa vrlo je visoka u Kini, a visoka je na regionalnoj i međunarodnoj razini. WHO, međutim, nije proglasio izvanredno stanje.

Voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Hrvatskoj Antoinette Kaić Rak napominje da za sada nema zabrane putovanja ni trgovine, a javnozdravstvena kriza od međunarodnog značenja nije proglašena zato što se Kina pokazala transparentnom i poduzela mjere suzbijanja širenja infekcije. Drugim riječima, najveća karantena u povijesti, trenutno na snazi u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, mogla bi spriječiti globalnu karantenu.

Po hrvatskom strukovnom nazivlju, karantena je privremena izolacija bolesnih ili potencijalno bolesnih osoba radi sprječavanja širenja zaraze, uz ograničenje slobode kretanja. Osim za zaštitu ljudi, karantena se provodi za zaštitu životinja i bilja kako bi se spriječilo prenošenje štetnika, korova, životinjskih i biljnih bolesti.

>>> Zašto Hrvatska ne provjerava temperaturu putnika i što uopće čini u zaštiti od koronavirusa?

Prema hrvatskom Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, karantena se sastoji u ograničenju slobode kretanja i provođenju zdravstvenih pregleda, a u nju se stavljaju osobe za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru s oboljelima ili onima za koje se sumnja da su oboljele od kuge ili virusnih hemoragijskih groznica (ebola, lassa i marburg). Odluku o osnivanju i o trajanju karantene za oboljele od ostalih zaraznih bolesti donosi ministar zdravstva na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Sanitarno-inspekcijski nadzor na državnim granicama obavljaju granični sanitarni inspektori Državnog inspektorata te mogu narediti stavljanje 'sumnjivih' osoba u karantenu.

Karantenu obično proglašavaju ministri zdravstva ili nadležne zdravstvene institucije u pojedinim zemljama, a u proteklom desetljeću zabilježen je cijeli niz ograničavanja kretanja u nastojanju da se spriječi epidemija.

Primjerice, u travnju 2009. zdravstveni dužnosnici u Ukrajini stavili su u karantenu američki zrakoplov sa 180 putnika, sumnjajući da je barem jedan putnik zaražen svinjskom gripom, no nakon pregleda svih putnika liječnici su odobrili njihovo puštanje. Dva mjeseca kasnije u samovoljnu karantenu otišla je tadašnja filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo nakon što se vratila s 13-dnevna puta po zemljama pogođenima svinjskom gripom.

U ljeto 2014., za vrijeme velike epidemije ebole u Africi, pod karantenu su stavljeni gradovi Kailahun i Kenema na istoku Sijera Leonea, a zatvorena su javna okupljališta poput kina i noćnih klubova. Istovremeno, otvorene su mnoge pojedinačne karantene širom kontinenta, a tada je došlo i do nečuvenog incidenta u glavnom liberijskom gradu, Monroviji. Jedan od tamošnjih centara karantene napadnut je i opljačkan, a tom prilikom pobjeglo je najmanje 20 pacijenata za koje se sumnjalo da su zaraženi. Uz medicinsku opremu, ukradeni su krvavi madraci i posteljina, a visoki policijski dužnosnik tom prilikom izjavio je da je to 'jedna od najglupljih stvari koje je vidio u životu'.

Proljetos su deseci ljudi na dva sveučilišta u Los Angelesu stavljeni u karantenu zbog izloženosti ospicama nakon što je u SAD-u potvrđeno 695 slučajeva ospica - najviše otkad je ta zemlja 2000. proglasila da je eliminirala virus te zarazne bolesti. Inače, SAD raspolaže s 20 jedinica za karantenu na graničnim prijelazima i u zračnim lukama, gdje su raspoređeni djelatnici američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Oni odlučuju o tome smije li oboljela osoba ući u zemlju i koje mjere treba poduzeti.

Karantena na nacionalnoj razini posljednji put bila je proglašena u SAD-u za vrijeme pandemije španjolske gripe, a koja je harala krajem Prvog svjetskog rata i odnijela, prema većini procjena, oko 50 milijuna života u svijetu. Danas je američki predsjednik ovlašten proglasiti izolaciju i karantenu na nacionalnoj razini u slučaju kolere, difterije, zarazne tuberkuloze, velikih boginja, žute groznice, virusnih hemoragijskih groznica (poput ebole), teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i gripe koja može prouzročiti pandemiju.

Na području bivše Jugoslavije karantene su uspostavljene 1972. godine, kad je izbila najveća epidemija velikih boginja u Europi poslije Drugog svjetskog rata. Po povratku s hodočašća u Meku zaraženi pacijent Latif Mumdžić primljen je 9. ožujka u dermatovenerološku kliniku opće bolnice u Beogradu, a posljednja osoba iz karantene puštena je kući 19. svibnja. U međuvremenu, prema službenim podacima, umrlo je 35 ljudi.

Nijedan slučaj zaraze nije zabilježen u Hrvatskoj, ali je tom prilikom cijepljeno kompletno stanovništvo Jugoslavije. Po dramatičnim događajima - policija je prijetila otvaranjem vatre na svakog tko pokuša napustiti dvije zdravstvene ustanove i karantene u Beogradu - deset godina kasnije snimljen je kultni film 'Variola vera'. U cijeloj zemlji uvedeno je ograničenje kretanja ili tzv. prisilna karantena, a oko 10.000 ljudi na Kosovu bilo je izolirano u smještajnim kapacitetima zbog sumnje da su bili u kontaktu s oboljelima.

Najstarija karantena na svijetu dokumentirana je upravo u Hrvatskoj, točnije u Dubrovačkoj Republici, u kojoj je 27. srpnja 1377. godine odlučeno da se 'ni domaći ni strani ljudi koji dolaze iz okuženih krajeva ne smiju primiti u grad ni na dubrovačko zemljište dok ne izdrže mjesec dana čišćenja na otoku Mrkanu i Cavtatu'. Kako navodi Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, sve zarazne bolesti Dubrovčani su nazvali kužne bolesti, a za sve epidemije uveli su pojam kuga ili pestilencija, prema latinskoj riječi pestis, što znači kuga.

U 17. stoljeću karantena je smještena u novoizgrađeni lazaret na Pločama, a u njoj su putnici morali boraviti 40 dana - odatle i naziv karantena (lat. quadraginta - četrdeset). Protuepidemijske mjere provođene su i na brodovima, a svako plovilo s bolesnikom moralo je istaknuti žutu zastavu. Inače, Zdravstveni magistrat Dubrovačke Republike pratio je kretanje epidemijskih bolesti na području Mediterana i u unutrašnjosti Balkanskog poluotoka te o tome povremeno izdavao tiskane proglase.

Središnje mjesto zbrinjavanja potencijalno oboljelih od visokozaraznih bolesti u Hrvatskoj danas je zagrebačka Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', u kojoj bi do srijede trebali dobiti sve što im je potrebno za dijagnosticiranje novog koronavirusa. Pacijenti će se izolirati u 'sobi br. 4', u kojoj je uveden videonadzor i sustav komunikacije tako da se neposredni kontakti sa zdravstvenim osobljem svedu na najmanju moguću mjeru.