Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs objavio je danas najnoviju verziju kalendara školske godine 2024/25.. Najvažnija izmjena jest ta da je zadržan treći tjedan zimskih praznika potkraj veljače, na štetu jesenskih i proljetnih praznika koji su skraćeni. Ravnatelji škola iskazali su protivljenje toj mjeri, a mi vas pitamo za vaše mišljenje
Odluka o izmjenama kalendara koje su prošle javno savjetovanje i koje bi uskoro trebale biti objavljene u Narodnim novinama propisuje kako nastava za maturante traje do petka 23. svibnja 2025., a za ostale učenike do petka 13. lipnja 2025., umjesto 18. lipnja kako je ranijom odlukom predviđeno.
U odluci još stoji da se ukida jesenski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024. Nepromijenjen ostaje prvi dio zimskog odmora koji traje dva tjedna, odnosno od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025.. Drugi dio zimskog odmora, koji je po ranijim najavama iz ministarstva trebao biti ukinut, traje pet dana - od 24. do 28. veljače 2025.
Skraćeno je i trajanje proljetnih praznika u travnju pa odmor učenika traje pet dana, a počinje u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja. Ranijom odlukom bilo je predviđeno da proljetni praznici traju od 17. do 27. travnja, s time da bi nastava počela 28. travnja.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio je da ove izmjene odluke o početku nove školske godine 2024./2025. zadovoljavaju više ili manje sve - škole i roditelje, ali u prvom redu učenike koji onda neće gubiti ništa.
S druge strane, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec nije zadovoljna time što se produžuju ljetni praznici, budući da, kako je rekla, u kontinentalnom dijelu zemlje učenici već iza 15. kolovoza 'besciljno lutaju gradovima'. Zimski praznici se, dodaje, nisu dirali, što znači da se išlo na ruku turističkim agencijama zbog skijaških aranžmana.
'Morali bismo se voditi određivanjem kalendara po pedagoškim pravilima, a to je da je dobro da učenici, kao i u nekim drugim zemljama poput Slovenije, imaju svaka dva mjeseca kraće praznike. Istina jest da dugi praznici utječu na kontinuitet učenja jer se tijekom duljih praznika prestaje učiti', kaže Hitrec za Jutarnji.
Voditelj područnog ureda Sindikata Preporod u Splitu, Sebastijan Troskot, slaže se s time da bi se montiranjem klima-uređaja u svakoj školi napokon prestalo razgovarati o početku i kraju nastavne godine, a ovaj kalendar naziva - 'kalendar s popravnog ispita'.
Uzimajući u obzir sve ove argumente, pitamo vas da ocijenite svoje (ne)zadovoljstvo kalendarom iduće školske godine.