Danas se u Europskom parlamentu u Strasbourgu glasa o središnjem zakonu europskog Green Deala. Kako stvari stoje, velika je vjerojatnost da novi zakon neće naići na potrebnu podršku parlamentaraca, a bio bi to prvi put da zatvaraju vrata šefici Komisije Ursuli von der Leyen. Istovremeno ispred parlamenta gomila prosvjednika - na jednoj strani Greta Thunberg, a na drugoj poljoprivrednici
Vjerojatno najpoznatija zelena aktivistica u svijetu – Greta Thunberg – došla je na prosvjed ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu da podrži Zakon o obnovi prirode. Zakon kojim se želi bolje zaštiti vrijedne zelene površine u EU-u i očuvati bioraznolikost zapravo je lakmus-papir o tome može li von der Leyen i dalje računati na podršku za svoju zelenu politiku. No ispred Parlamenta su i protivnici zakona, mahom poljoprivrednici, koji su došli s traktorima.
Zašto Von der Leyen smatra da je Europi potreban ovakav zakon? U EU-u je zaštićena dobra četvrtina livada, jezera i šuma, međutim Europska agencija za okoliš upozorava da je 81 posto staništa vrijednih zaštite zapravo oštećeno. Krivi su navodno intenzivna poljoprivreda i pesticidi, ali i sportovi na otvorenom i turizam.
vezane vijesti
Zakonom o obnovi prirode to sada žele promijeniti i obnoviti 30 posto prirodnih staništa. No europarlamentarci mjesecima žučno raspravljaju o njegovoj provedbi. Kad je Odbor za okoliš glasao u lipnju, izostala je većinska potpora.
EU zakonom želi prepustiti nacionalnim vladama odluku o odabiru područja koja će se obnavljati. I baš taj dio izaziva najviše kontroverzi – zastupnici zapravo glasaju o zakonu ne znajući na koga će na koncu utjecati i u kojoj mjeri. Prostora za tumačenje je mnogo, a to trenutačno najviše koristi Europska pučka stranka (EPP). Iz njihovih redova mogu se čuti crne prognoze koje bi ovaj zakon mogao prouzročiti, poput smanjenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, a samim time i dostupnosti hrane.
Iako logika 'manje površine, manje prinosa' na prvi pogled ima smisla, 6000 znanstvenika je u otvorenom pismu istaknulo kako tzv. renaturacija promiče dugoročnu sigurnost hrane i nipošto ne ugrožava njezin uzgoj.
Zeleni pak tvrde da je najveća ugroza upravo intenzivna poljoprivreda kojoj treba pod hitno stati na kraj jer koristi puno vode i zbog nje tlo erodira. Ta područja bi pak prema njima trebalo korisiti za ribnjake ili 'manje invazivnu poljoprivredu' poput voćarstva.
Kako piše Wirschaftswoche, Bernhard Krüsken, glavni tajnik Njemačke udruge poljoprivrednika, oprezan je u vezi s predloženim zakonom. 'Nitko neće gladovati u Europi. Ali bojim se da će proizvodnja hrane i biomase migrirati u inozemstvo pod uvjetima koje Europa ne može kontrolirati', kaže on. Kritizira i to što zakon odlučuje o životima poljoprivrednika, a ne spominje moguće isplate odštete.
Iako njemačka vlada podržava novi europski zakon, CDU-ovi zastupnici u Europskom parlamentu, kršćansko-demokratske stranke čija je članica i Von der Leyen, protive mu se. Von der Leyen pak otpor vlastite stranke još nije komentirala.
Hoće li EU postati lider zelenih politika u svijetu ovisi i o ishodu izbora u Španjolskoj i Poljskoj. Pobijede li desne stranke, to bi moglo promijeniti većinski stav prema Green Dealu.
Nekoliko je scenarija kako bi se situacija nakon današnjeg glasanja u Europskom parlamentu mogla odvijati. Ako zastupnici prihvate zakon, sljedeći korak su zajednički pregovori s Komisijom i Vijećem. Nejasno je što će se dogoditi ako zastupnici odbace zakon jer je poslovnik parlamenta po tom pitanju dvosmislen – ili zakon propada ili će se o njemu još pregovarati. Četvrti scenarij, vraćanje zakona na Komisiju, već je odbacio potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
