Izvršni direktor grupe Markus Pinggera u razgovoru za tportal otkriva što kompanija radi na provedbi zelene tranzicije, navodi ključne investicije i planove Supernove za 2023. te komentira aktualne trendove na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj.

Energetski izazovi sve su prisutniji i odražavaju se na poslovanje kompanija. Kakvi su vaši 'zeleni planovi'?

Zelena tranzicija, ulaganje u održivost i postizanje održivog, klimatski neutralnog društva postaju ključan prioritet i jedan od najaktualnijih trendova, a on je apsolutno i u fokusu Supernova Grupe u nadolazećim godinama. S njihovim usvajanjem već smo krenuli, pa tako u centrima Supernova Sisak East i Supernova Sisak West završavamo energetsku transformaciju i sa solarnim elektranama na krovu oni će biti energetski učinkovitiji i povoljniji za održavanje. Solarne elektrane postavljene na krovovima ovih dvaju centara ukupne su instalirane snage od 722,42 kWp te će godišnje proizvoditi čak 751.224 kilovatsata energije. Radi se o čistoj energiji koja će podmiriti velik dio potreba za funkcioniranjem velikih objekata kakvi su naši trgovački centri. Naime solarni paneli na trgovačkom centru Supernova Sisak West doprinose tome da 30 posto ukupne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Na centru Supernova Sisak East udio je još i veći - 40 posto energije proizvedeno je iz panela na krovu. Ovim projektom promičemo važnost upotrebe obnovljivih izvora energije u trgovačkom sektoru kako bismo doprinijeli održivosti.

To je bio i glavni cilj projekta koji je trajao oko godinu dana i za koji smo 40 posto od ukupne vrijednosti od 620.000 eura osigurali iz bespovratnih sredstava. Projekt je financiran kroz financijski mehanizam Europskoga gospodarskog prostora za razdoblje 2014.-2021. i poduprle su ga vlade Islanda, Lihtenštajna i Norveške te Hrvatska kroz program Energija i klimatske promjene. Novim izvorima energije za svoje trgovačke centre u Sisku ne samo da trošimo manje energije, zbog čega su i financijske uštede veće, nego i utječemo na okoliš, čime postižemo ciljeve koje je zadao EU u Zelenom planu. Brojke govore za sebe: povećanom proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Sisku emisije stakleničkih plinova, tj. ugljičnog dioksida (CO2), na godišnjoj razini smanjili smo za 119,14 tona.

Što još radite na polju održivosti i energetske učinkovitosti?

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na krovovima važan je iskorak u području zelene tranzicije, uštede energije i smanjenja ugljičnog otiska. Nastojimo što više naših objekata transformirati u one energetski učinkovitije, održivije i povoljnije za održavanje. Solarne panele ugradili smo i na retail parku u Šibeniku, a do kraja godine još dva naša objekta planiramo transformirati u zelene i energetski učinkovitije te tako u znatnoj mjeri smanjiti naš ugljični otisak, ali i troškove poslovanja. Time dajemo obol pozitivnim promjenama u zajednicama i pokazujemo društvenu odgovornost povećavajući kvalitetu života u gradovima u kojima poslujemo. Realizacijom zelenih projekata, kao što su solarne elektrane na krovovima, također pokazujemo korporativnu odgovornost, jer smanjujemo utjecaj na okoliš. Implementiranjem ovakvih i sličnih praksi trgovački sektor može doprinijeti održivijoj budućnosti.

Protekle godine obilježili su brojni izazovi - pandemija, ozbiljni poremećaji dobavljačkih lanaca, inflacija, rat u Ukrajini... koji nas izazovi čekaju u godinama što slijede?

Unatoč brojnim izazovima s kojima se retail industrija susrela u posljednje dvije godine, u kojima su na poslovanje značajno utjecale pandemija koronavirusa i poremećeni globalni dobavljački lanci, najnoviji trendovi pokazuju, a i mi vjerujemo, da će 2023. biti godina oporavka. No kako bi taj oporavak bio što uspješniji, važno je kontinuirano prilagođavati i obogaćivati ponudu naših centara sukladno potrebama posjetitelja. Trgovački centri uostalom više nisu isključivo lokacije za kupovinu, već postaju središte zabave te druženja obitelji i prijatelja. Ti globalni trendovi diktiraju napredak i prilikom uređenja centara, s ciljem da kupovina više ne predstavlja napor za kupca, već isključivo ugodno iskustvo. No ono na što ćemo u Supernova grupi staviti dodatan fokus u ovoj godini je zelena tranzicija. Nastavljamo podizati kvalitetu postojećih i novih objekata smanjujući pritom ugljični otisak, ali smanjujući i troškove poslovanja. Rast cijena energenata i rizik od nestašica, potaknut geopolitičkom situacijom u Europi, dodatno su pokazali da su naša ulaganja u vlastitu proizvodnju i oslanjanje na obnovljive izvore energije potpuno opravdani.

Kakvi su planovi razvoja i ekspanzije u Hrvatskoj?

Fokus Supernova grupe u 2023. je organski rast. Krajem ožujka otvorili smo retail park Supernova u Križevcima, u kojem smo prvi u grad doveli neke od popularnih brendova, a u prvoj polovici iduće godine očekuje nas otvorenje retail parka smještenog odmah uz trgovački centar Supernova Zadar. Vjerujemo da koncept retail parkova ima velik potencijal u našem budućem poslovanju i upravo je to segment u kojem vidimo prostor za daljnje širenje. Naravno, ako se pojavi prostor za dobru poslovnu priliku koja bi nam omogućila još veći napredak na hrvatskom ili europskom tržištu, nije isključeno da ćemo ići i u nove akvizicije. Osim toga, na više lokacija u Hrvatskoj razmatramo opcije greenfield investicija.

Do kraja 2024. godine u planu je i proširenje shopping centara Supernova Zagreb Buzin, koji će uz shopping mall i retail park dobiti office-tower. Ovakva poslovno-trgovačka zona prvi je takav projekt unutar Supernova Grupe na hrvatskom tržištu. U planu je i preuređenje dijela vanjske zone za parkiranje i njena prenamjena u novu zelenu oazu, pri čemu ćemo posebnu pažnju posvetiti hortikulturnom uređenju, a za najmlađe posjetitelje osigurati atraktivan prostor za igru. Strateški će, pored održivog poslovanja, u našem fokusu biti organski rast i dobro promišljene nove akvizicije.

Primijetili smo da ste svoje investicije uglavnom usmjerili na retail parkove. Koje su koristi takvog ulaganja?

Retail parkovi okupljaju brojne trgovine i usluge pod jednim krovom te svakoj lokaciji i sadržajima koji su u blizini daju dodatnu vrijednost. U velikim hrvatskim gradovima prisutna je zasićenost velikih trgovačkih centara te nema puno prostora za otvaranje novih. S druge strane, kod manjih gradova u Hrvatskoj vidimo priliku za retail parkove koji okupljaju manji broj trgovina, od kojih svaka ima vlastiti ulaz i brz pristup parkingu. To ih čini iznimno praktičnima za obavljanje svakodnevne kupovine, pa su samim time idealne za rast privlačnosti lokacija. Također, retail parkovi zahtijevaju manja ulaganja investitora, a samim time nude jeftiniji prostor za zakupce. To je za manja područja više odgovarajući koncept, u kojima još ima prostora za širenjem i novim otvorenjima, poput Zadra i Križevaca.

Kako se retail parkovi nose s trendom i utjecajem online trgovine? Jesu li se pokazali otpornijima u odnosu na klasične formate trgovačkih centara?

Retail parkovi su se pokazali kao najotporniji maloprodajni sektor tijekom pandemije bolesti COVID-19 jer je prioritet kupaca bila brza i učinkovita kupnja. U današnjim izazovnim gospodarskim uvjetima ovaj se trend nastavlja, s obzirom na to da retail parkovi na istoj lokaciji objedinjuju ponudu robe široke potrošnje, ali i bogat lifestyle i gastro asortiman. To potvrđuju i podaci o najamninama, prinosima, stopama slobodnih radnih mjesta i broju posjetitelja koji pokazuju bolje rezultate od drugih maloprodajnih formata.

Statistički podaci pokazuju velike razlike između sektora u pogledu online trgovine i afiniteta kupaca. Tekstilna industrija je i dalje najviše zahvaćena ovim trendom, a potpuno je druga priča u maloprodaji prehrambenih artikala. Po namirnice za ručak još uvijek idemo u fizičku trgovinu. Tema online kupovine sve češće otvara raspravu o održivosti jer generira velike količine otpadne ambalaže i značajne troškove dostave. Također, internetska trgovina ne nudi nikakvo dodatno iskustvo, a kao što sam već spomenuo, naši centri više nisu samo mjesta kupovine, već nude puno veću ponudu i bogatije iskustvo dodatnim sadržajima poput gastro ponude i zabave, uz obavljanje nekih drugih obaveza, poput odlaska u banku ili poštu, ili pak tretmana uljepšavanja.

Zakupci u retail parkovima nemaju fokus na web prodaju, a neki čak nemaju opciju online kupovine, stoga je utjecaj online shoppinga na retail parkove znatno manji nego što je to kod klasičnih shopping centara.

Što prepoznajete kao vodeće navike posjetitelja i kupaca u svojim centrima?

Kao što sam već naglasio, shopping centri nisu više namijenjeni isključivo za obavljanje kupnje, već predstavljaju mjesta koja nude bogat popratni sadržaj, poput gastronomske ponude, sportskih, kulturnih i zabavnih sadržaja, zelenih oaza za odmor i sadržaja za djecu. Stoga vodimo računa o tome da ponudu postojećih centara obogatimo i proširimo upravo takvim sadržajima, a nove centre maksimalno prilagodimo novim navikama kupaca. I oni postaju sve osvješteniji i ponašaju se odgovornije, stalo im je do održivosti i usvajaju prakse koje su eco friendly.

Posljednjih godina bilježimo značajan rast prodaje naših darovnih kartica. Točnije, čak 30 posto. Osjetilo se to osobito kroz blagdanska darivanja, bilo pojedinačno, bilo korporativno. Ima puno logike i praktičnosti u tome, lakše je i sigurnije darovati potrošačku karticu s određenim iznosom nego pogriješiti darom ili gubiti vrijeme na njegovu promjenu. Budući da interes za tu vrstu poklona među našim kupcima svakodnevno raste, razvili smo vrlo povoljnu i zanimljivu ponudu darovnih kartica koje su dostupne u svim našim centrima te se mogu iskoristiti u više od 300 trgovina u 16 centara Supernova Grupe u cijeloj Hrvatskoj.

Hrvatska je već gotovo pola godine članica eurozone. Koje su dobre ili manje dobre strane uvođenja nove valute? Kakva su iskustva s drugih tržišta koja su prošla valutnu tranziciju?

Zahvaljujući uvođenju eura na hrvatskom tržištu, omogućeni su mnogi benefiti. Prije svega, to su lakše uspoređivanje cijena s ostalim članicama eurozone, stabilnost cijena, poboljšanje gospodarske stabilnosti i rast, bolja i učinkovitija integracija. Također, treba istaknuti lakše i brže poslovanje s našim partnerima koji se nalaze u eurozoni. Poslovne suradnje nam zbog novih regulativa sada više idu na ruku. Međutim ova tranzicija je stvorila i određene izazove.

Kao primarni i najsnažniji koji bi naši kupci mogli osjetiti jest činjenica da je nastao problem iluzije novca, što nije neobično kad se mijenja valuta, pogotovo nakon gotovo tri desetljeća postojanja kune. Kupci imaju dojam da posjeduju manje jer su apoeni novca niže vrijednosti. Tu je i sveprisutna inflacija cijena i troškova koja je obilježila početak 2023. Rast cijena u jednom gospodarskom sektoru za sobom često povlači rast cijena u njemu bliskim sektorima, što se kasnije prelijeva na ostale. Sve su to gospodarski izazovi s kojima su se suočavale zemlje koje su i prije Hrvatske uvele euro kao službenu valutu. Ipak, ne sumnjamo da će se ekonomski ciklusi u Hrvatskoj u određenom periodu vratiti u ravnotežu. Primjetno je da i inflacija znatno usporava, a prema zadnjim podacima HNB-a s kraja travnja, ona će u ovoj godini iznositi 6,6 posto.