Hripavac je bolest koja pogađa mlađu populaciju, a tko se sve može zaraziti njime, otkrio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić
'Oboljeti mogu svi, ali najviše obolijevaju mlađi i najviše je zaraženih među školarcima, sedmi i osmi razred. Najviše je ova bolest opasna za novorođenčad, koja nisu cijepljena', rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, u emisiji HTV-a 'Dobro jutro, Hrvatska'.
Nakon cijepljenja zaštita od bolesti ne traje vječno.
'U prvoj godini se 95 posto djece cijepi, a u petoj godini docjepljivanje je 88 posto. Da bismo imali zaštitu kod djece, 96 posto ih mora biti cijepljeno, a ospice su druga najzaraznija bolest. Cjepivo ne pruža cjeloživotni imunitet. Nakon docjepljivanja zaštita traje 10 godina, ali se mogu zaraziti i cijepljena djeca', kazao je Kolarić.
Otkrio je i zašto je zaraza najčešća kod djece.
'Djeca žive u grupama i u bliskom su kontaktu i zato se brzo zaraze. Imamo 530 prijavljenih slučajeva, ali je zaraženih puno više, a stariji se zaraze u manjem broju', kaže Kolarić.
Napominje da hripavac rijetko prelazi u neki teži oblik bolesti. Dodaje kako je normalno za ovo doba godine da ima i hripavca i covida.
'Karakteristično za hripavac je da napadaji kašlja stvaraju osjećaj nedostatka zraka i na kraju kašlja bude uzdah. Rijetko kad prelazi u upalu pluća', pojasnio je Kolarić te najavio da sutra otvaraju i drive-in HZJZ-a za testiranje iz automobila, a nalaz se dobije odmah sljedeći dan.
'Svake godine imamo slučaj hripavca. Sada nam je tri godine od pandemije i postali smo osjetljiviji i dodatno nam je pala cijepljenost zbog nepovjerenja', istaknuo je Kolarić, napominjući da od 1100 zaraženih nitko nije u bolnici te da nema ozbiljno bolesnih ni teških kliničkih slika.
'Liječimo ga antibioticima, a oni koji imaju dojenčad trebaju biti pažljiviji', zaključio je Kolarić.