Trenutno se protiv covida-19 diljem svijeta cijepi s nekoliko različitih cjepiva, dok su u Europi dostupni Comirnaty (Pfizera i BioNTecha), Janssen (Johnson&Johnson), Moderna, Vaxzevria (AstraZeneca i Sveučilište Oxford), Sputnik V (Gameleya Research Institute) te CoronaVac (Sinovac).

I dok u Hrvatskoj tek treba krenuti pravo masovno cijepljenje, u Izraelu je gotovo svo odraslo stanovništvo već primilo svoje cjepivo. No, ovisno o tome kojim su cjepivom cijepljeni prvi put, građani se drugoj dozi mogu veseliti u razdoblju od tri do 12 tjedana. Stoga se postavlja pitanje, kolika je učinkovitost samo jedne doze cjepiva, odnosno koliku zaštitu pruža, piše Zimo.

Studija koja je objavljena u travnju i još uvijek čeka recenziju, temelji se na podacima prikupljenima od 375 tisuća cijepljenih osoba iz Velike Britanije. Analizom podataka, znanstvenici su otkrili da jedna doza Pfizerovog ili AstraZenecinog cjepiva smanjuje rizik od razvoja covida-19 sa simtomima za 72 posto, a zaštita bi trebala trajati do 10 tjedana.

Autori studije ističu kako ne bi trebalo odgađati davanje druge doze za više od 10 tjedana jer podaci pokazuju da nakon toga razina antitijela opada. Nakon druge doze Pfizerovog cjepiva, razina zaštite se penje na 90 posto. Podaci o razini zaštite nakon druge zone cjepiva AstraZenece još nisu dostupni.

Druga studija objavljena u časopisu Lancet, navodi kako je jedna doza Pfizerovog cjepiva u čak 91 posto slučajeva sprječava hospitalizaciju u razdoblju od 28 do 34 dana od cijepljenja. Jedna doza AstraZenecinog cjepiva, pod istim uvjetima, učinkovita je u 88 posto slučajeva.

Tome treba pridodati treću studiju koja je otkrila kako je već jedna doza Pfizerovog ili AstraZenecinog cjepiva dovoljna da se širenje simptomatskog covida-19 unutar kućanstva prepolovi.

Pa koliko onda cjepiva točno štite nakon samo jedne doze? Taj podatak razliku je se od cjepiva do cjepiva ovisno o tome kad je učinkovitost mjerena i u kakvim uvjetima. No, ako se oslonimo na podatke iz kliničkih studija koje su tvrtke predavale različitim zdravstvenim regulatorima prilikom traženja odobrenja za korištenje cjepiva, možemo napraviti sljedeću ljestvicu.

Jedna doza Pfizerovog cjepiva daje barem 80 postotnu zaštitu od razvoja simptomatskog covida-19 i to 21 dan nakon cijepljenja te 100 postotnu zaštitu od hospitalizacije i smrti.

Modernino cjepivo u istim uvjetima daje barem 80 postotnu zaštitu od razvoja simptomatskog covida-19, ali nije jasno koliko štiti od hospitalizacije i smrti jer je bilo premalo podataka.

Jedna doza AstraZenecinog cjepiva pruža zaštitu više od 70 posto od simptomatskog covida-19, dok je zaštita od hospitalizacije 100 posto. Ta visoka zaštita traje do 90 dana nakon jedne doze, zbog čega bi u tom periodu trebalo primiti i drugu dozu kako bi zaštita bila produljena.

Što se tiče cjepiva Johnson&Johnson, treba napomenuti da se ovo cjepivo daje samo u jednoj dozi. Značajna se zaštita stvara 14 dana nakon primitka cjepiva, a nakon 28 dana ona iznosi 66,1 posto.

Iako ovi podaci nisu konačni, jer farmaceutske tvrtke koje su napravile cjepiva i dalje prate što se s njim događa u stvarnim uvjetima, ipak pokazuju da je cijepljenje važno je pruža visok postotak zaštite od razvoja najtežih oblika bolesti. Čak i ako se osoba cijepi i nakon toga zarazi koronavirusom, sami simptomi bolesti bit će puno blaži nego da nije cijepljena. Bez obzira koje je cjepivo u pitanju, prenosi Zimo.