To da su stariji ljudi, muškarci, oni lošijeg imovinskog statusa ugroženiji i skloniji tome da obole od Covida-19 i nije neka novost, ali je sad dobilo i znanstvenu potvrdu. Naime, baš to zaključili su istraživači nakon što su pregledali rezultate više od 3800 ljudi testiranih na SARS-CoV- 2 u Velikoj Britaniji. Uz sve nabrojano, kao faktori rizika navedeni su i život u gusto naseljenom području, etnička pripadnost, pretilost i kronična bolest bubrega.

Studija je provedena između 28. siječnja i 4. travnja, a rezultati su objavljeni u časopisu The Lancet Infective Diseases. S infekcijom su, kažu, povezani i drugi socioekonomski čimbenici, ali u kolikoj mjeri, to bi tek trebalo istražiti.

'Iako su iz bolničkih podataka postali jasni trendovi za ljude s teškim simptomima, rizik od infekcije među općim stanovništvom ostaje sivo područje', kaže autor studije, profesor Simon de Lusignan sa Sveučilišta u Oxfordu. 'Važno je znati koje su skupine u široj zajednici najviše izložene riziku od infekcije kako bismo bolje razumjeli prijenos virusa i spriječili nove slučajeve.'

Sa širenjem zaraze mogu biti povezani i drugi socioekonomski faktori koji nisu mjereni u ovoj studiji: visoko rizični poslovi, stupanj obrazovanja, visina prihoda i razlike u pristupu zdravstvenoj zaštiti i testiranju...

Bolnička istraživanja pokazuju da su težim komplikacijama skloni stariji, muškarci, ali i zdravstveni uvjeti poput hipertenzije i dijabetesa. Nova analiza otkriva da su neki od tih faktora povezani i s pozitivnim rezultatima testiranja na SARS-CoV-2.

Veza između pušenja i koronavirusa

Većina zdravstvenih stanja nije značajno povećala osjetljivost na infekciju, a analiza je utvrdila i vezu između pušenja i manje vjerojatnosti na pozitivni rezultat testa. Autori vjeruju da je riječ o skrivanju pravog stanja, a ne zaštitnom učinku uživanja nikotina te upozoravaju da rezultat ne bi trebao poticati ljude da se prime cigarete.

'Ovaj rezultat ne ukazuje na to da pušenje štiti od infekcije. Postoji mnogo potencijalnih alternativnih objašnjenja, od toga da pušenje ometa osjetljivost SARS-CoV-2 testa ili da ljudi koji puše češće kašlju pa će se češće testirati mada nemaju virus', objašnjava profesor de Lusignan. 'Štoviše, postoji mogućnost da pušenje poveća težinu bolesti pa se naša otkrića ne bi trebala koristiti za zaključak da pušenje sprječava infekciju SARS-CoV-2.'

Autori su analizirali podatke 587 pozitivnih i 3215 negativnih na test. Pokazalo se da su najizloženiji virusu oni stari između 40 i 64 godine (18,5 posto), dok izloženih virusu je u dobi do 17 godina bilo samo 4,6 posto. Također, pozitivno je reagiralo 18.4 posto testiranih muškaraca i 13.3 posto testiranih žena.

Jesu li doista bijelci manje skloni zarazi?

Pozitivno na virus bilo je 15,5 posto testiranih bijelaca, ali i 62.1 posto crnaca. Uz čiju se etničku pripadnost veže i veća stopa visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Autori kažu da bi te rezultate ipak trebalo tumačiti s oprezom, jer je u istraživanju bio uključen mali broj pripadnika manjinskih etničkih grupa.

Velika je razlika uočena među ljudima koji žive u područjima s najviše i najmanje siromašnih. Od 668 testiranih u najugroženijim područjima, pozitivno je bilo njih 29,5 posto. Istovremeno, pozitivan rezultat testa dobiven je u samo 7,7 posto slučajeva u najmanje ugroženim područjima.

Ljudi u urbanim sredinama bili su više izloženi riziku od onih u ruralnim područjima: 26,2 posto pozitivnih u gradovima, prema 5,6 posto na selu.

Jedina klinička stanja značajno povezana s pozitivnim testom bili su kronična bolest bubrega i pretilost. Pozitivno je bilo 32,9 posto bubrežnih bolesnika i 14,4 posto onih koji nemaju nikakvu bubrežnu bolest. Također, pozitivno je bilo 20,9 posto pretilih ispitanika i 13,2 posto ljudi normalne težine.

Studije, studije, studije...

'Ova analiza važan je doprinos širem razumijevanju utjecaja COVID-19 na ljude različitih demografskih skupina', kaže dr. Gayatri Amirthalingam iz engleske službe javnog zdravstva.

'Potpunoje jasno da pandemija pogoršava postojeće socioekonomske nejednakosti. Vitalno je važno znati kome zaraza najviše prijeti', upozorava dr. Rachel Jordan sa Sveučilišta u Birminghamu koja se zalaže za hitno provođenje niza studija na razini populacije.'