Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" da se radi o velikom iskoraku.

- Ministarstvo je s predstavnicima udruga napravilo kvalitetan zakon i vjerujem da će u praksi polučiti određene rezultate. Svjesni smo da nasilje ne možemo u potpunosti iskorijeniti, ali kroz popisivanje novih kaznenih djela i postroživanje sankcija svakako ćemo utjecati na smanjenje nasilja u obitelji. Nakon izrade normativnog okvira slijedi daljnji dijalog i praćenje što se događa na sudovima i u radu Državnog odvjetništva, kako bi normativni okvir polučio rezultate koje smo postavili i u mandatu prošle i ove vlade. Još 2019. godine kada smo prvi put mijenjali Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o suzbijanju nasilja u obitelji postavili smo određene temelje. Vjerujem da ćemo i u budućnosti ići prema tome da postrožujemo sankcije i što je više da smanjujemo nasilje, izjavio je.

Dodao je da je danas na Vladi usvojen nacrt prijedloga zakona te vjeruje da će do ljetne pauze zakon biti jednoglasno usvojen u Hrvatskom saboru. Na pitanje zašto se kasnilo u tome, ministar je rekao da je to zato što je trebala jedna šira radna skupina, rasprava.

- Vidi se na tekstu prijedloga zakona da smo usvojili i novo kazneno djelo osvetničke pornografije i proširili pojam bliske osobe. Proširili smo prvotni cilj koji smo si postavili, a to je bilo reguliranje kaznenog djela spolnog uznemiravanja tako da smo osim toga dodali i dosta novina. Vjerujem da je to opravdalo ovo čekanje, izjavio je ministar Malenica.

Sabina Glasovac (SDP), saborska zastupnica, kazala je da je SDP 9. prosinca 2020. godine predložio izmjene Kaznenog zakona u pravcu da se spolno uznemiravanje "goni" po službenoj dužnosti i da se na taj način otkloni svaka prepreka odlaska u zastaru nakon tri mjeseca.

- U to vrijeme bio je jedan slučaj spolnog uznemiravanja u jednoj instituciji gdje žene nisu mogle tražiti pravnu satisfakciju, jer su zakasnile. Ponukani tim slučajem mi smo napisali izmjene zakona i očekivali smo od vlade da prepozna da je to zaista pitanje dana i mjeseci. Tri mjeseca brzo prođu. Kada su žene izložene spolnom uznemiravanju, narušeno im je dostojanstvo, u grču su. Očekivati od njih da u roku od tri mjeseca brzo trče i prijavljuju to nasilje, nije realno. Ne treba osuđivati žene ako nisu spremne u tom trenutku, da kada i egzistencijalno ovise o nekim stvarima ili psihički nisu spremne, da to ne prijavljuju odmah, izjavila je.

- Kada smo vidjeli da vlada to ne stavlja na dnevni red, onda smo uoči Dana žena, inzistirali potpisima zastupnica da se ta tema nametne na dnevni red Sabora. Tada je Vlada reagirala tako da se obvezala da će to učiniti u roku do 31. svibnja. No i dalje ne mogu otkloniti tu dozu gorčine - koliko je žena u ovom razdoblju, od prosinca do usvajanja zakona, propustilo šansu da ih sustav posluša i da počinitelji budu kažnjeni. Apelirala bih na vladu da reagira brže, iako to sve ne znači da ćemo riješiti problem, kazala je između ostalog.

U posljednjih pet godina statistika pokazuje da su u prosjeku više od 40 posto, skoro 50 posto, žena ubile njima bliske osobe, kazala je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

- Radi se o bivšim ili sadašnjim partnerima, a počesto se radilo i o intimnim partnerima bilo sadašnjim ili bivšim, i zbog toga nam je bilo važno, kroz analize takvih slučajeva ugraditi ovu društvenu skupinu u krug bliskih osoba kada želimo procesuirati nasilje u obitelji ili rodno uvjetovano nasilje, dodala je.