'Najčešći uzroci sepse su infekcija urotrakta, upale pluća ili neki drugi oblik infekcije poput meningitisa, ali je česta i kod traume i neki put u poslijeoperacijskom razdoblju. Takvi pacijenti zahtijevaju 24-satnu skrb. Tijekom liječenja velika je mogućnost da se liječnici povežu s pacijentima, što nekada nije dobro, jer liječnik mora svoj posao raditi hladne glave i bez prevelikih emocija', navodi Mladen Perić, Predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Zagreb.

Iako nema pravila po kojima od sepse može oboljeti samo određena skupina ljudi, postoje osobe koje su, s obzirom na svoju dijagnozu, ugroženije od ostalih.

'Oko 80 posto pacijenata koji se liječe od sepse u pravilu su osobe oboljele od malignih bolesti. Kod njih dolazi do zapetljaja crijeva koji automatski uzrokuju sepsu. Riječ je o starijim bolesnicima s kroničnim bolestima pluća, srčanim i bubrežnim bolesnicima, pa njihova dotadašnja dijagnoza utječe na kasnije liječenje i može ga otežati. Osim toga u rizičnu skupinu spadaju i dijabetičari koji su na inzulinu, kronični bolesnici bubrega, kronični opstruktivni plućni bolesnici, alkoholičari i jetreni bolesnici', objašnjava Perić.

Uzrok je pad imuniteta

Prvi postupak kada pacijent dođe na Odjel svakako je otkrivanje uzročnika sepse kako bi se pacijenta podvrgnulo ispravnoj terapiji.

'Kada primamo pacijenta na svoj odjel, uzimamo mu tzv. nadzorne kulture, odnosno bris ždrijela i anusa kako bi se utvrdio mogući uzrok infekcije. Smatra se da se u roku sat vremena od otkrivanja dijagnoze treba početi s davanjem antibiotika pacijentu kako bi konačno liječenje bilo uspješno. S druge strane, prema načelima Kampanje za sprječavanje sepse, neki put ne može se odmah 'pogoditi' antibiotik, ali u razdoblju od četiri dana mora se identificirati uzročnika i primijeniti odgovarajući antibiotik. Tijekom tog razdoblja mora se održavati hemodinamska stabilnost pacijenta', kaže predstojnik.

Perić naglašava da se u 80 posto slučajeva sepsa pojavljuje zbog pada imuniteta u probavnom traktu gdje se pojavljuju bakterije, uzročnici sepse, koje tada ulaze u krv. Tako se danas koriste dva osnovna postupka kojima se znatno može smanjiti učestalost pojave upale pluća i sepse kod bolesnika koji su na aparatima za disanje.

'Prva metoda je korištenje tubusa, cijevi koja spaja aparat i dušnik pacijenta kojim mu se iz usta crpi slina, jer je poznato da se u ustima nalazi najveći broj bakterija, koje ujedno mogu biti uzročnik sepse. Drugi oblik je selektivno-digestivna dekontaminacija, što je primjena triju vrsta antibiotika koji se daju pacijentu s ciljem uništavanja 'loših' bakterija koje se nalaze u probavnom traktu koji je glavni izvor sepse', objašnjava Perić.

Liječnici prate sve nove vrste lijekova koji se pojave na tržištu, ali zbog prijašnjih 'loših' iskustava, danas paze koju metodu liječenja odabiru.

'Imali smo dva velika pokušaja s novim lijekovima koji su završili fijaskom. Jedno od tih ispitivanja je prekinuto ranije, jer je smrtnost bolesnika u skupini ispitanika koji su uzeti kao uzorak drastično porasla. Drugo je ispitivanje bilo provedeno zbog 'pritiska' od strane jedne farmaceutske industrije, koja je uložila silan novac u razvoj navedenog lijeka. Lijekovi te farmaceutske tvrtke bili su primjenjivi samo na nekim skupinama osoba oboljelih od sepse, ne i na kirurškim', priča predstojnik Klinike.

Starije osobe rizična skupina

Starije osobe uvijek je teže izliječiti od onih mlađih, posebno ako je riječ o osobama koje su u domovima za starije i nemoćne.

'Uglavnom sve osobe koje su u domu umirovljenika u sebi nose neku bakteriju koja se aktivira upravo kod pada imuniteta. Jednako tako na tim su mjestima ljudi u stalnom kontaktu i lako jedan drugome prenesu neku bakteriju. Ako jedna osoba ima neku bakteriju, dovoljno je mjesec dana da je imaju svi u domu umirovljenika', napominje naš sugovornik.

Antibioticima i lijekovima koji se daju pacijentima nastoji se spriječiti širenje bakterije po cijelom tijelu.

‘Cilj hemodinamske stabilizacije je osigurati da svaka stanica u tijelu dobije dovoljno kisika, čime se nastoji spriječiti zakazivanje pojedinih organa. Mora se napomenuti da kada osoba ima sepsu, bakterije napadaju čitav organizam, mozak, srce, bubrege, pluća. Oboljeli od sepse u organizmu imaju toksine koji djeluju na mozak. Kada dođe do pada krvnog tlaka, srce pumpa u prazno i ono samo tako stradava od toksina koji su u organizmu’, priča Perić.

Empatija prema pacijentima unatoč visokoj razini profesionalnosti

Liječenje sepse veoma je skupo za današnje prilike. Samo dnevna terapija iznosi gotovo 10 tisuća kuna.
‘Samo dnevna antibiotska terapija, ako je riječ o pacijentu kod kojeg postoje dva ili više uzročnika, može iznositi od 200 do 1000 eura, da ne govorimo o ostalim lijekovima kojima sepsu držimo pod kontrolom’, tumači predstojnik.

Posao na Odjelu intenzivne njege veoma je težak jer zahtjeva 24-satnu skrb o pacijentu, a jedan od ‘problema’ je empatija i povezivanje s pojedinim pacijentima koja je u ovom poslu čest slučaj.

‘Kada radite ovaj posao, stalno morate biti uz bolesnika. Nema mogućnosti da se samo napiše terapija i tu je vaš posao gotov. Kod bolesnika koji su na aparatima za disanje, liječnici i medicinsko osoblje s odjela stalno moraju gledati parametre, analizirati ih, pokušavati pacijenta što prije odvojiti od respiratora’, kaže Perić.

‘Lijepi su trenuci kada osoba koja je u jako teškom stanju, koja po nekim prognostičkim kriterijima ima šansu oko 2 posto preživjeti, to uspije, jer liječnik i osoblje puno ulažu u njegov oporavak. Ona lošija strana ovog posla je činjenica da svakih par dana netko umre. Iako se na to treba priviknuti, empatija prema pacijentima postoji. No to nikako nije dobro za liječnike koji svoj posao moraju raditi profesionalno. Najteži su trenuci kada umre mlada osoba koja je stradala u prometnoj nesreći, a još teže to morati reći njegovoj obitelji ili rodbini’, zaključuje Perić.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2014. godine, sepsa nije među deset vodećih uzroka smrtnosti niti obolijevanja u Hrvatskoj. U 2014. u Hrvatskoj je zabilježeno 177 prijava oboljelih od sepse te devetero umrlih.