Matija Posavec, međimurski župan (nezavisni) ističe da je dobio 65 posto glasova za župana. Na pitanje dominiraju li ideološki teme u kampanji, kaže da se rad ocjenjuje kroz četiri godine. Poruka je dodaje bila - budi još bolji, energičniji i zato sam okupio svoje suradnike, nema euforije i tako ćemo postaviti strategiju za sljedeći mandat.

Igor Andrović, virovitičko-podravski župan (HDZ), koji je dobio više od 60 posto glasova u prvom krugu na pitanje da živi u Zagrebu i za koga bi glasao kaže da nije pratio kampanju i nije uspio vidjeti tko što nudi i kako vjeruje da će građani glasati po savjesti.

Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan (SDP), navodi da je zadržao 56,5 posto. To je, navodi rezultat koji traži odgovornost. Ljudi vas ocjenjuju prema onome što ste učnili, ovdje nema neke velike nacionalne politike i ljude interesiraju projekti.

Trebaju li pročelnici u Zagrebu dati mandat na rasporlaganje, Vedran Đulabić, Pravni fakultet u Zagrebu kaže da ne.

- Pročelnici se imenuju temeljem javnog natječaja i ne smije se od njih nakon promjene vlasti tražiti da stave mandat na raspolaganje. Postoji nekoliko načina, imenovani su na neki vremenski rok, dakle istekom mandata, razrješenjem ili reorganizacijom. To nije dobra praksa jer bi pročelnici trebali biti profesionalci. Nisu svi uhljebi, ima kvalitenih ljudi koji su se obrazovali. Lokalnu samoupravu ne bih generalizirao, dodaje.

Što se tiče reorganizacije Đulabić kaže da bi se model temeljio na glavnim urbanim centrima. Regionalne jedinice a mi u Hrvatskoj nemamo 20 jakih urbanih centara. Imamo Zagreb, Split, Rijeku i Osijek. Kada gledamo kartu nema kriterija osnivanja županija.

Naveo je primjer Španjolske i Katalonije i rekao kako ne vidi način kako bi se primjerice Slavonija izdvojila iz Hrvatska. Kaže da bi trebalo biti pet regija Dalmacija, Slavonija, Istra i primorje i centralni dio.

- Razmještaj insitucija nije ključan i to su možda malo primitivni argumenti. Sustav treba racionalizirati. Ali ne mogu s ovom gospodom razgovarati na taj način. Ja ne vozim formulu, ja je konstruiram, rekao je.

Riječ reforma je možda najcitiranija u javnom prostoru. Ali nitko nije rekao koji je cilj i što mi želimo postići. Grčka je krenula s teritorijalnim preustrojem i skoro su bankrotirali. Nije poanta u veličini ili broju, nego u učinkovitosti, rekao je Posavec.

Mi moramo uvesti red u sustav i tek tada možemo govoriti o preustroju. Kada uvedemo u politiku mjerljivost, tada ćemo imati rezultate.

Andrović kaže da su županije preuzele poslove državne uprave.

- Radimo iste poslove koji su se radili i prije kad su bili uredi državne uprave centralizirane od strane države.

Županije su nositelji regionalnog razvoja. Rade sustave naovdnjavanja, poduzetničkih inkubatora. Puno puta se proziva da se rade dvorci, ali mi smo izgradili mini siranu, a sad će biti i sušionica povrća u vrijednosti 25 milijuna eura koja bi isporučivala sušeno povrće u Podravku.

Đulabić kaže da se ne može dobiti izbore ako se koncentrira samo na sjedište županije.

- Kvalitetni političari se ne trebaju bojati za svoje pozicije. Mi smo centralizirani država i naši ministri hodaju kao djeda mrazovi po Hrvatskoj i popisuju projekte.

Kolar kaže da ovisi s koje strane stola se sjedi pa se takav stav i zauzima.

- Kako kome u određenom trenutku paše kaže trebamo ukinuti županije, pa se počne da se treba ukinuti općine. Ako želimo ići u reformu onda trebamo podvući crtu s koliko su opčine i gradovi raspolagali, koliko su ulagali i koliko su potrošili na sebe. Osobno govorim da je ovakav sustav financiranja lokalne samouprave neodrživ. Mi smo morali dizati kredite i to je problem. Mogli bismo raditi puno više i povlačiti više europskih sredstava. Mi sami tražimo dodatne ovlasti, ali ne možemo ih provoditi bez fiskalne decentralizacije.

Njemačka i Danska su okrupnile svoje jedinice i vode se racionalnim ustrojstvom države i mi naprosto nemamo snage za 20 županija, smatra Đulabić.

- Sesvete sa 60 000 stanovnika i Rugvica s 8000 stanovnika. Tu su te neracionalnosti. Trebamo doći da nam prosječna veličina bude oko 25 000 stanovnika. Grad Zagreb je takav kakav jest, kao i Lastovo jer je najudaljenije. Uvijek će biti ekstremno velikih i ekstremno velikih, ali moramo razgovarati o prosjeku navodi Đulabić.

U 128 gradova 42% svih prihoda je Zagreb, navodi Posavec.

- Žuapnije mogu privući i više kad bi imale kapacitet za to. Mi smo imali 15 projekata u prekograničnoj suradnji koji su prošli. Država je ta koja mora uskočiti i ravnomjerno razvijati Hrvatsku.

Andrović kaže da je država pomogla županijama i ostalim jedinicama lokalne samouprave. Kad govorimo o ukidanje županija trebamo imati konkretnu analizu što se smanjuje, broj ljudi, kolike bi bile uštede. Nisam vidio što su plusevi i što su minusi ako idemo na regionalne centre.