'Govoriti o strategiji u ovom trenutku komično je jer strategije za ovako iznenadan događaj nema. Nema je ni Europska unija', tim je riječima jučer premijer Zoran Milanović odgovorio na prozivke da Hrvatska nema strategiju po kojoj će postupiti u slučaju prelijevanja izbjegličkog vala iz Srbije i Makedonije.

No to što Europska unija nema strategiju, nije spriječilo neke druge članice da same isplaniraju koliko će i na koji način prihvatiti izbjeglice i kako će se s njima postupati. Slovenija je, primjerice, prije mjesec dana prihvatila plan za smještaj izbjeglica unutar imigrantskih kvota koje su već dogovorene prije nekoliko mjeseci. Tih 500 izbjeglica iz Sirije Slovenci misle smjestiti u posebne objekte u Mariboru, Ljubljani i Postojni te u odmaralištu Debeli rtič na slovenskoj obali. Međutim, Slovenija već razmišlja i o novom valu izbjeglica te bi u tom slučaju, u skladu sa svojim mogućnostima, prihvaćala migrante u manjim kontingentima, pri čemu bi prednost imale ranjivije skupine koje se daju brže socijalno integrirati, poput žena i djece.

Austrija je otišla i korak dalje. Osim što su imenovali koordinatora migracija, Austrija na svoje granice misli rasporediti 500 vojnika koji će pomagati u praćenju osoba i opreme, gradnji skloništa i organiziranju opskrbe u slučaju velikog priljeva izbjeglica iz Mađarske i Italije.

Ima li i Hrvatska ikakav sličan plan pokušali smo doznati i u Vladi, no tamo su nas preusmjerili na Ministarstvo unutarnjih poslova koje je glavni koordinator što se tiče problema izbjeglica.

Iako se neke države u regiji, poput Mađarske, Srbije i Makedonije, objašnjavaju za tportal u Ministarstvu unutarnjih poslova, suočavaju sa sve većim pritiskom zbog rasta broja tražitelja međunarodne zaštite, broj tražitelja međunarodne zaštite (tražitelja azila) u Hrvatskoj posljednjih je godina u padu. Međutim, u MUP-u priznaju da su migracijska kretanja podložna brzim promjenama što bi značilo da, unatoč tome što Hrvatska kao ne-članica Schengena nije toliko privlačna imigrantima, uvijek postoji mogućnost da izbjeglički val dođe i do naših granica.

'Ministarstvo unutarnjih poslova intenzivno radi na izradi plana upravljanja kriznom situacijom u slučaju povećanog priljeva imigranata. Kapaciteti smještaja tražitelja azila trenutno su daleko veći od trenutnih potreba. Prihvatilište u Kutini ima kapacitet za smještaj 100 osoba i služi za smještaj ranjivih skupina tražitelja međunarodne zaštite (maloljetnika bez pratnje, obitelji s djecom, bolesnih osoba, osoba s posebnim potrebama i sl.), a prihvatilište u Zagrebu ima kapacitet za smještaj 600 osoba. Također, obzirom na trenutnu situaciju u susjednim zemljama, priprema se organizacija dodatnih privremenih smještajnih kapaciteta za migrante u okviru izrade prethodno spomenutog plana', objašnjavaju u MUP-u na upit tportala, no ne pojašnjavaju o kojim se dodatnim smještajnim kapacitetima radi.

Hrvatska se, nastavljaju dalje u MUP-u, već od ranije priprema za prihvat izbjeglica koji će doći u sklopu imigrantskih kvota koje su određene za svaku članicu Europske unije nakon izbjegličkog vala koji se dogodio u travnju i svibnju.

Hrvatska se obvezala u razdoblju od dvije godine prihvatiti ukupno 550 osoba – 400 iz Italije i Grčke po osnovi premještanja te 150 osoba iz trećih država (u kojima vladaju izbjegličke krize) po osnovi preseljenja.

'Preseljenje i premještanje još nije započelo, ali Međuresorna radna skupina ima zadaću pripremiti operativni plan kojim će se definirati svi aspekti provedbe Odluke, kako bi se osigurali uvjeti za prihvat i smještaj ovih osoba i na koncu njihova uspješna integracija u hrvatsko društvo. U postupku preseljenja i premještanja te integraciji sudjeluju: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo socijalne politike i mladih (Centri za socijalnu skrb), Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, a mogu se uključiti i međunarodne i nevladine organizacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave', objašnjavaju u MUP-u.

Tih 550 osoba koje će u Hrvatsku doći u sljedeće dvije godine imat će ista prava kao i oni koji inače traže međunarodnu zaštitu, odnosno azil ili supsidijarnu zaštitu.

'Ona uključuju prvenstveno pravo na boravak u Hrvatskoj, odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, pravno savjetovanje i besplatnu pravnu pomoć, osiguravanje materijalnih uvjeta prihvata koje uključuje smještaj u prihvatilištu. Nakon odobrenja zaštite (azila ili supsidijarne zaštite), ako azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom nema vlastitih sredstava, država im osigurava smještaj do dvije godine dok su u ostalim pravima, od zdravstvene zaštite, socijalne skrbi pa do školovanja uglavnom izjednačeni s hrvatskom državljanima. Imaju pravo na učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture kako bi se što lakše integrirali u naše društvo, pronašli zaposlenje i kako bi mogli skrbiti sami za sebe i svoju obitelj', kažu za tportal u MUP-u.