Ne postoji nijedno istraživanje koje bi reklo da s određenom razinom protutijela ili stanične imunosti možete biti sigurni da nećete oboljeti, takvo istraživanje ne postoji, istaknuo je virusni imunolog Ilija Brizić, jedan od ljudi iz tima koji je analizirao istraživanje koliko nas imunost štiti od covida, gostujući u Novom danu N1 televizije
'Htjeli smo napraviti kritički osvrt, jer ono što se događa je dosta proturječnih argumenata. Glavni problem je informacija koja se javlja, da mi analizom razine antitijela možemo reći treba li se cijepiti ili ne. Ono što je glavni problem i ne postoji nijedno istraživanje koje bi reklo da vi s određenom razinom protutijela ili stanične imunosti možete biti sigurni da nećete oboljeti, takvo istraživanje ne postoji. Te informacije koje dolaze su pogrešne. Mi tim testovima možemo izmjeriti koliko otprilike imamo protutijela, možemo vidjeti koliko imamo limfocita T', rekao je virusni imunolog Ilija Brizić predstavljajući na N1 rezultate analize.
'S druge strane, stanična imunost će analizirati virus koji se nalazi u našim stanicama. To su dva glavna nalaza imuniteta, ali ni s jednim od tih testova ne možemo reći kad se točno treba cijepiti. Preporuke su one koje stoje, ako ste se cijepili dvaput, bez obzira na razinu antitijela, trebate primiti i booster dozu', istaknuo je.
Svi testovi, objasnio je, bazirani su na prvom, originalnom soju, vuhanskom. 'Taj spike protein je uglavnom iz originalnog soja i donekle je neozbiljno tvrditi da možemo koristiti takve testove da se možemo zaštititi od novih sojeva', rekao je Brizić.
Istaknuo je da se stvari mijenjaju iz dana u dan i da ljudi toga trebaju biti svjesni. Jednako tako, mijenjaju se i preporuke za cijepljenje. 'Ono što znamo, što više imate protutijela ili limfocita T, to je manja vjerojatnost da ćete se moći ponovno zaraziti. Iako netko ima veću razinu antitijela, mi ne možemo reći u kojem trenutku se netko više ne mora cijepiti. Preporuke su vrlo jasne, povremeno se mijenjaju i to je ono čega se moramo držati', rekao je.
Na pitanje što dosad znamo o zaštiti od omikrona, antitijelima i staničnoj imunosti, Brizić je rekao da postoji veliki broj istraživanja koja su preliminarna. 'Mi sad učimo svaki dan i ne možemo sa sigurnošću znati. Ono što se zna jest to da omikron vrlo uspješno izbjegava antitijela, pa ako je netko cijepljen dvaput i prebolio, može se opet inficirati omikronom. Ljudi koji su primili booster dozu bit će puno bolje zaštićeni. Čak i oni koji su cijepljeni s dvije doze i preboljeli u velikom slučaju su zaštićeni od teških oblika bolesti', istaknuoe je Brizić.
Pfizerov lijek, koji se najavljuje, čini se vrlo efikasan
Govoreći o lijekovima, Brizić kaže da imamo dvije klase lijekova koji su dosad bili spominjani, od kojih jedan ima učinkovitost oko 30 posto, što je ocijenio vrlo malim. 'Pfizerov lijek, koji se najavljuje, čini se da je vrlo efikasan. On je jako bitan jer jednako djeluje protiv svih varijanti, ne djeluje na spike protein, nego na drugi virusni protein, koji je ključan za umnažanje virusa. Ako nema njega, virus se ne može umnažati. Može pomoći velikom broju ljudi, pogotovo kod ljudi kod kojih cjepiva ne djeluju baš dobro', rekao je Brizić.
Što se tiče razvoja novih cjepiva, koja bi štitila protiv varijante omikron, Brizić je rekao da se na njima radi, ali da je potrebno provesti istraživanja te da su Moderna i Pfizer dali rok od stotinjak dana u kojemu bi mogli imati to cjepivo.
Dodao je da još nije do kraja jasno je li omikron potencijalno slabiji i uzrokuje li slabiji oblik bolesti.' Svi podaci koje dobivamo uključuju ljude koji su cijepljeni i preboljeli. Teško je procijeniti uzrokuje li slabiju bolest ili se događa to da on inficira velik broj ljudi koji su preboljeli ili su cijepljeni. Ono što vidimo jest da se ovaj virus jako efikasno širi, brže nego bilo koja prethodna varijanta. To je ono što je zabrinjavajuće. Nije da u potpunosti izostaju teže kliničke slike, to je nešto što moramo uzeti u obzir i to je jedan od razloga da budemo vrlo oprezni', rekao je Brizić.
Na pitanje o mjerama koje su trenutno na snazi, ponovio je da je glavni problem kod omikrona to što se vrlo brzo širi i što u kratkom roku može zaraziti veliki broj ljudi, što, pak, može rezultirati time da se i bolnički kapaciteti napune velikom brzinom.
'Želimo saznati uzrokuje li ovaj soj slabiju kliničku sliku i, ako to radi, možemo razmišljati o slabljenju mjera i to će značiti da više ne predstavlja veliku opasnost. Imamo mali broj ljudi koji nisu cijepljeni i nisu preboljeli. Je li to zbog toga što smo došli do situacije da imamo kolektivnu imunost, ne znam, ali ako imamo veliki broj ljudi zaštićenih, samim time ćemo biti puno opušteniji, jer će broj ljudi koji će teže obolijevati biti puno manji', rekao je Brizić za N1.