Prema izvješću predstavljenom u časopisu Science, autori studije koristili su arhivirane uzorke genetskog koda HIV-a kako bi pratili trag epidemije do samog izvorišta.

Stručnjaci kažu da je širenju HIV-a pogodovala savršena oluja u obliku rasta populacije, prostitucije, povezivanja željeznicama te manjka higijene, odnosno steriliziranih igala u bolnicama i ambulantama.

Početkom 20. stoljeća željeznice, čiju su izgradnju u Kongu poticale belgijske kolonijalne vlasti, kroz Kinshasu su prevozile oko milijun putnika godišnje. Preko njih virus se izvozio u okolne regije.

HIV je privukao globalnu pozornost 1980-ih, a do danas je zarazio oko 75 milijuna ljudi. I ranije se znalo da je imao dulju povijest u Africi, međutim nitko nije mogao nedvojbeno utvrditi odakle je i kada krenuo.

Obiteljsko stablo

Kako bi istražili odgovore na ova pitanja, stručnjaci s Oxforda u Velikoj Britaniji i Leuvena u Belgiji pokušali su rekonstruirati obiteljsko stablo HIV-a i pronaći njegove najstarije pretke na temelju mutacija u genetskom kodu virusa.

'U današnjim genomima možete vidjeti tragove, mutacije koje su ostavile neizbrisive zapise u genima HIV-a', rekao je za BBC prof. Oliver Pybus s Oxforda.

Čitajući ove tragove mutacija, znanstvenici su rekonstruirali obiteljsko stablo virusa i pronašli njegove korijene.

HIV je mutirana verzija virusa poznatog kao virus imunodeficijencije kod majmuna SIV (od Simian Immunodeficiency Virus) koji inficira čimpanze. On je na ljude najvjerojatnije preskočio kontaktom s krvlju lovaca na tzv. bushmeat

Virus je na ljude preskakao nekoliko puta. U jednom od skokova nastao je HIV-1 podskupine O koji je zarazio tisuće ljudi u Kamerunu. No samo HIV-1 podskupine M uspio se prenijeti na milijune širom svijeta.

Zašto baš u Kinshasi?

Odgovor na pitanje zašto se razvoj epidemije odigrao baš tako može se naći u uvjetima života u ondašnjim zabačenim dijelovima kolonijalnih imperija. U drugom desetljeću 20. stoljeća Kinshasa se nalazila u belgijskom Kongu.

'Bilo je to vrlo veliko područje koje se ubrzano razvijalo, a kolonijalni medicinski zapisi pokazuju da je incidencija različitih spolno prenosivih bolesti već tada bila visoka', rekao je prof. Pybus.

U to vrijeme u grad je dolazio velik broj muškaraca, radnika, pa je brojčana ravnoteža među spolovima vrlo brzo poremećena – muškaraca je bilo dvostruko više nego žena, što je pokrenulo prostituciju velikih razmjera.

No, ističe Pybus, širenju bolesti značajno su pridonijela i dva aspekta infrastrukture – jačanje kampanje prevencije zaraznih bolesti injekcijama te velika mobilnost koju je omogućila željeznica.

Uvjeti za savršenu oluju u Kinshasi su potrajali samo nekoliko desetljeća, međutim kada su nestali, virus se već proširio svijetom.

Što je AIDS - činjenice, brojke i predrasude

Sindrom stečene imunodeficijencije AIDS je bolest ljudskog imunološkog sustava. Osnovna osobina joj je da onemogućava sustav da se brani od djelovanja različitih bolesti. AIDS smanjuje broj leukocita, limfocita i T limfocita u krvi i tijelu pa se smanjuju i količine protutijela.

Prvi put je identificiran 1981. kod pet mladih homoseksualaca iz Los Angelesa kao dotad nepoznata bolest. Nitko nije slutio da će postati pravom kugom 20. stoljeća. U početku je smatran bolešću homoseksualaca. Nekoliko godina kasnije, kada su počele obolijevati žene i djeca, pokazalo se da je ova teza bila besmislica.

Godine 2007. najviše zaraženih bilo je u subsaharskoj Africi, oko 22,5 milijuna, a zatim su slijedile južna i jugoistočna Azija s četiri milijuna, istočna Europa i centralna Azija sa 1,6 milijuna te Sjeverna Amerika i Južna Amerika s po 1,3 milijuna.

Od 1985, kada su prvi HIV pozitivni bolesnici registrirani u Hrvatskoj, do listopada 2004. u Hrvatskoj je registrirano 470 osoba s HIV-om, od čega 218 oboljelih od AIDS-a. U istom je razdoblju 122 oboljelih umrlo.