Francuski predsjednik Emmanuel Macron i šefica EK-a Ursula von der Leyen su za promjenu Ugovora o Europskoj uniji temeljem rezultata Konferencije o budućnosti Europe, no hrvatski premijer Andrej Plenković smatra da 'treba stati na loptu'.

Europarlamentarac HDZ-a i Europske pučke stranke smatra da je za ocjenu rezultata Konferencije o budućnosti Europe jako važan kontekst.

'Danas, kada Konferencija završava, za razliku od trenutka u kojem je ona počinjala, Europa je na povijesnoj prekretnici, u situaciji u kojoj se rat vratio na europski kontinent i kada su države članice, a i mi ovdje u Europskom parlamentu, koncentrirani na smanjivanje posljedica takvog rata i pomoći Ukrajini u borbi za mir, slobodu i opstojnost', smatra Ressler. Eurozastupnik smatra da je jako važno kakav će biti ishod rata u Ukrajini jer će odrediti to kako će izgledati Europa te kako će izgledati sigurnosna arhitektura.

Iz perspektive eurozastupnika, mnogi prijedlozi i inicijative su dobri, pozitivni i usmjereni na to da se Europa više približi građanima.

'To je bila vježba dijaloga bez presedana kako bi se prilagodilo funkcioniranje Europe unije', kaže. Vjeruje da je projekt imao smisao i doprinio je tome da zainteresiraju barem dio građana za sve ono što se događa u Bruxellesu te kako su omogućili barem dijelu ljudi da bolje vide zbog čega postoji toliko kompleksan način donošenja odluka.

Bila je to nevjerojatna prilika, kaže, da različite kategorije ljudi i nevladinih organizacija daju svoj doprinos.

Biljana Borzan, eurozastupnica SDP-a te socijalista i demokrata, smatra da je odlična ideja to da se Europska unija približi građanima.

'Građani se često žale da nisu upoznati s odlukama koje se donose u europskim institucijama. Kao zastupnica, u svom radu nastojim maksimalno informirati ljude i približiti im te odluke', kaže nam Borzan. Naglasila je da se više od polovice odluka koje se tiču Hrvatske i drugih država članica donosi u europskim institucijama, a u nacionalnim parlamentima. Zbog toga je iznimno važno pratiti što se događa u briselskim hodnicima.

'Normalno je da ljudi moraju imati informaciju, ali postoji i taj takozvani Bruxelles bubble, taj briselski mjehurić ili balon u kojem se nalaze birokrati udaljeni od građana, odnosno odluke se donose na način koji građanima nije blizak', pojasnila je Borzan.

Definitivno postoji razlog da se građanima približi Europska unija.

'U krajnjoj liniji, kad gledate SAD i Europsku uniju, s druge strane Atlantika bilo bi krajnje neuobičajeno i neobično ispitivati javno mnijenje jeste li za SAD. U Europi se u svakom Eurobarometru ispituje euroskepticizam i on postoji. I da je jedan posto euroskeptika, i tada bi bilo dovoljno prostora za približavanje Europske unije ljudima, tako da se i njih privoli i pokaže da je Europska unija poželjna i pozitivna', objašnjava.

Dakle, dodaje, Konferencija o budućnosti Europe kao ideja je super, ali provedba je šepala. Smatra da je dobrim dijelom i covid odgovoran za to što ne funkcionira onako kako treba. Što se tiče samih izmjena Ugovora, prilično je zabrinuta jer strahuje se da će to djelovati kao Pandorina kutija.

Ressler smatra da bi bilo pogrešno svesti cijelu Konferenciju o budućnosti Europe na ideju o promjeni Ugovora. 'Promjene Ugovora samo su jedan od tih aspekata, a meni se čini da je ideja Konferencije bila mnogo šira od toga. Bilo je političkih aktera koji su je željeli instrumentalizirati nekim svojim ciljevima. To nije bio glavni cilj, ali je svakako ideja o kojoj možemo razgovarati', kaže HDZ-ov zastupnik u Bruxellesu.

Na čelu Konferencije bila je Dubravka Šuica, za koju smatra da je odradila dobar posao u zahtjevnim okolnostima, u kojima nije bilo sigurno hoće li se uopće uspjeti održati.

'Nisam čuo da je bilo nekih primjedbi na proceduru i kako je to izgledalo te pokušaje da se zainteresira europska javnost i da se raspravlja o svim tim temama. Raspravljalo se na tisućama različitih panela i sastanaka u manjim i većim gradovima diljem Europe, to je i bila ideja. I cijeli taj proces puno znači. Shvaćam da je ponekad teško konkretizirati i izvući neki potpuno opipljiv zaključak, kao što je sada promjena temeljnog Ugovora Europske unije, ali cijeli taj proces je puno napravio i nekako demokratizirao sve što ovdje radimo', kaže Ressler.

Skoro polovica država članica, među njima i Hrvatska, protiv je promjene Ugovora Europske unije.

'Iako ne isključujemo nijednu opciju u ovoj fazi, ne podržavamo nepromišljene i preuranjene pokušaje pokretanja procesa promjene Ugovora. To bi povuklo za sobom ozbiljan rizik odvlačenja političke energije od važnih zadaća pronalaženja rješenja za pitanja na koja naši građani očekuju odgovore i od geopolitičkih izazova s kojima se Europa suočava', kaže se u non-paperu, objavljenom u ponedjeljak, 13 država članica EU-a, Bugarske, Hrvatske, Češke, Danske, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Švedske.

Nekako ispada da su HDZ i Hrvatska na suprotnoj strani od povjerenice Dubravke Šuice, čije je vođenje Konferencije ponudilo promjene Ugovora?

'Ne vidim tko je protiv promjene Ugovora. Ako pitate bilo koga u Europskom parlamentu, svatko će vam naći neki razlog za promjenu Ugovora. Jasno je da bi svi željeli vidjeti neke promjene i nema nikakve dileme da bismo trebali biti jedinstveni i jači, posebno u području sigurnosti, obrane, energetike, migracija, zdravstva…, ali smatram da moramo biti realni u sadašnjoj situaciji i načinu na koji se donose promjene. Članak 48. Ugovora o Europskoj uniji definira kako izgleda taj proces i krajnja crta je da promjena zahtijeva ratifikaciju u 27 nacionalnih parlamenta, tako da nije pitanje toga je li netko za promjenu Ugovora ili nije, jer bi svaki klub zastupnika u EP-u našao neki razlog za promjenu, nego pravog trenutka za tu raspravu i proces koji će zahtijevati jako puno energije i vremena. Apsolutno da, ali kada se dobro pripremi', ocijenio je Ressler.

Borzan je s druge strane nešto kritičnija prema Šuici.

'Kad imate portfelj koji nema gotovo nikakvu legislativnu vrijednost, onda je samim time vaše mjesto u Komisiji manje vrijedno. Premijer je prezentirao to da će Dubravka Šuica voditi Konferenciju o budućnosti Europe kao nekakav turbo dobitak za Hrvatsku, a pokazalo se to kao potpuno besmisleno. Riječ je o praktički bezvrijednom resoru, što se sada i pokazuje, te nema nekih konkretnih rezultata u cijeloj toj priči. Je li do Šuice osobno ili je to od samog starta osuđeno na propast, teško je komentirati, ali resor je vrlo komotan i ne zahtijeva od samog povjerenika nikakav pretjeran angažman', kazala je Borzan. Na primjedbu da je i Hrvatska protiv glavnih zaključaka donesenih na Konferenciji o budućnosti Europe, kazala je da neka građani sami zaključe koliko je to bio pun pogodak za Hrvatsku u pregovorima.