Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla je da statistički podaci za 2020. pokazuju na daljnje smanjenje nataliteta u većinu država članica i odlaganje odluke o ravnateljstvu.

No, covid je otvorio i nove mogućnosti, prvenstveno na tržištu rada putem sve učestalijeg rada na daljinu, rekla je Šuica, zaključivši da su digitalne i zelene tranzicije postale ključem uspjeha.

To je otvorilo prilike u Hrvatskoj ne samo za mlade, nego i po pitanju atraktivnosti Hrvatske kao mjesta življenja za druge građane Europske unije, smatra Šuica.

Ako želimo zadržati mlade i Hrvatsku učiniti atraktivnom treba ulagati u regionalni razvoj, prometno povezivanje i hiperpovezanost. Europski plan oporavka pritom je, kaže Šuica, jedinstvena prilika da iz pandemije izađemo snažniji, zeleniji i digitalniji.

Uz negativni prirodni rast dodatni problem na području demografije je iseljavanje mladih, zbog čega u pojedinim područjima ostaju samo stariji stanovnici, pa je cilj s europske razine pomoći u stvaranu uvjeta koji će mlade motivirati da ostanu doma.

Šuica je napomenula da su demografiju u Europskoj komisiji nakon malo više od godinu dana nametnuli kao treću nezaobilaznu tranziciju, koja je postala djelom svih inicijativa na kojima se radi.

Primijetila je kako ogroman potencijal za razvoj predstavljaju ruralna područja s obzirom na to da je 80 posto europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima u kojima živi tek trećina stanovnika.

Konferencija se održava u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, a u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, paneuropskom demokratskom projektu usmjerenom na uključivanje i suradnju s građanima u kreiranju budućih politika EU-a.

U Hrvatskoj se dnevno rodi oko 100 stanovnika, a umre ih 150

Izaslanik premijera i predstojnik njegova kabineta Zvonimir Frka Petešić rekao je da konferencija treba uključiti sve generacije, a današnja tema je važna za Hrvatsku koja se s 15 drugih zemalja članica suočava sa starenjem stanovništva.

U Hrvatskoj od 1991. pada stanovništvo, a danas dnevno umre oko 150 ljudi, dok ih se rodi oko 100, zbog čega je premijer Andrej Plenković lani istaknuo da je demografski opstanak naroda strateško pitanje, rekao je.

Petešić je podsjetio da je Hrvatska 2019. nakon europskih izbora tražila da se u novi strateški program EU-a kao prioritet unese demografija, dok je tijekom predsjedanja EU-om predvodila proces donošenja zaključaka o demografskim izazovima koji su omogućili da se demografske mjere ubuduće mogu financirati iz europskih fondova.

Koliko EU stari, kaže Petešić, pokazuje podatak po kojem su stanovnici zemalja današnje EU 1900. godine činili 25 posto svjetskog stanovništva, a danas tek 5,5 posto.

Upozorio je također da ćemo se, uz demografske izazove koji su još naglašeniji nakon pandemije i potresa, u sljedećim desetljećima suočavati sa sve izraženijim klimatskim promjenama, što će demografska pitanja dodatno usložiti.

Zato je važno već danas uključiti klimatske izazove u promišljanje demografskih politika, poručio je.

Hrvatskoj je u ovom desetljeću na raspolaganju 30 milijarda eura europskih sredstava za razvojne projekte što će ključno utjecati na kvalitetu života i poslovanja.

Popis stanovništva koji je u tijeku pritom će biti polazišna točka za daljnje mjere, rekao je Petešić, koje će biti usmjerene na jačanje mladih i obitelji, kao i postizanje konsenzusa i aktivnosti za demografsku revitalizaciju Hrvatske.