Švedski pristup Covidu-19 ponovno se našao pod valom kritika nakon što su novinari otkrili da se glavni državni epidemiolog u mailovima pitao može li povećana smrtnost starijih biti prihvatljiva ako je rezultat imunitet krda.

Kako piše The Guardian, njegovi stavovi i stavovi vodećih stručnjaka došli su pod još veću kritiku nakon što se doznalo da su neke od poruka i izbrisane.

Tegnell je u nekoliko navrata naglašavao da je cilj vlade usporavanje širenja koronavirusa, a ne postizanje 'imuniteta krda'.

Švedski novinari koji su se domogli Tegnellovih poruka temeljem zakona o slobodi informacija pak tvrde da je glavni švedski imunolog raspravljao o imunitetu krda kao cilju već sredinom ožujka, nekoliko dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila širenje Covida-19 pandemijom.

Tegnell je tako u jednoj prepisci s finskim kolegom Mikom Salminenom i voditeljem švedskog ministarstva zdravstva proslijedio poruku umirovljenog liječnika koji je tvrdio da jedna od strategija borbe s epidemijom uključuje dobrovoljnu zarazu u kontroliranim uvjetima.

'10 posto više mrtvih? Je li to vrijedno truda?'

'Jedna od metoda je ostaviti škole otvorenima da bi se imunitet krda brže postigao', tvrdio je Tegnell. Salminen je odgovorio da je Finska razmišljala o tome, no misli kako bi 'djeca s vremenom raširila bolest na druge skupine, uključujući one visokog rizika'. Finska je smatrala da bi zatvaranjem škola širenje bolesti na starije bilo reducirano za 10 posto, na što je Tegnell odgovorio 'je li tih 10 posto vrijedno truda?'.

Tegnell je, podsjetimo, više puta tvrdio da djeca ne mogu širiti virus jednako brzo kao stariji te je u nekoliko navrata poricao da država ostavlja škole otvorenima kako bi postigla imunitet krda.

'Komentirao sam mogući učinak, a ne onaj očekivani', rekao je Emanuelu Karlsteinu, novinaru koji je došao do poruka. 'Držanje škola otvorenima stoga nikad nije bilo relevantno.'

Švedska je s vremenom zatvorila škole za djecu stariju od 16 godina, no od mlađih je inzistirala na dolasku. Štoviše, obitelji koje su odbile slati svoje najmlađe u vrtiće suočile su se s novčanim kaznama.

Jačanjem pandemije zabranjena su okupljanja više od 50 ljudi, a ljudima se preporučilo držanje distance i rad od kuće, gdje je to moguće. Barovi, dućani, restorani i teretane ostali su otvoreni.

U drugim porukama glavni švedski epidemiolog pitao je svojeg prethodnika Johana Gieseckea može li napraviti model u kojem bi se moglo vidjeti što bi se dogodilo da se virusu dozvoli širenje populacijom, dobivši prijedlog da se srednje škole otvore nakon Uskrsa.

Izbrisani mailovi

Švedski list Aftonbladet naglašava da je nakon što su novinari tražili poruke izbrisano preko 200 njih poslanih između siječnja i travnja. Među tim porukama, piše list, nalaze se razgovori s vladinim dužnosnicima i zdravstvenim stručnjacima, a zašto su ti mailovi izbrisani, nije poznato. Kada su pitali ministarstvo, dobili su odgovor da 'institucije ponekad uvijek pohranjuju poruke te da ako išta nedostaje, to je zato što ih je neki zaposlenik izbrisao'.

Tegnell je listu rekao da su izbrisane poruke 'dijelovi razgovora s različitim skupinama' te da 'često briše poruke koje smatra nevažnima'. Dok je poricao da zagovara strategiju imuniteta krda, Tegnell je stalno tvrdio da strogi lockdown koji prakticiraju druge države ne može funkcionirati u Švedskoj i da će upravo zato biti spremnija za drugi val.

U zemlji je zabilježen 84.294 slučaj zaraze s 5783 smrtna ishoda, što je na milijun stanovnika puno više od ostatka nordijskih zemalja, no i niže od Engleske, Španjolske i Italije, zemalja koje su primjenjivale lockdown, piše The Guardian.

Vlasti procjenjuju da će do svibnja 40 posto populacije Stockholma biti zaraženo koronavirusom, no državne studije nalažu da imunitet na virus nije prošao kroz promjenu, drugim riječima idealizirani imunitet krda, citiramo, 'nije ni blizu'.

Dok švedskim medijima odjekuje kontroverza vezana uz prepisku njihovog glavnog epidemiologa, školarci se polako pripremaju za povratak u klupe, a mnogi roditelji, stručnjaci i akademici mole za 'odgovorniji' pristup, poput nošenja maski u školama i društvenog distanciranja.