Reforma unutarnjeg ustroja HGK i dalje nije izgledna. Krovna institucija hrvatskih gospodarstvenika i dalje kao u vrijeme socijalizma naplaćuje prisilne članarine, a ne dobrovoljne, kao što je to slučaj u Sloveniji. Od njih godišnje ubere 232,6 milijuna kuna, a od toga 100 milijuna otpada na plaće, piše Globus.

Funkcioniranje HGK podsjeća na Ured predsjednika; naime Vidošević ima 14 savjetnika, šest potpredsjednika, pročelnicu ureda predsjednika, šefa kabineta, šeficu protokola, tri tajnice i dva vozača.

Komora ima i vlastitu 'diplomaciju' koja uključuje sedam predstavništava diljem svijeta. U HGK-u je zaposleno i četiri recepcionera, portir, telefonist, kopirač i pomoćni kopirač.

Slovenski primjer

Slovenska inačica HGK, Slovenska gospodarska zbornica (SGZ) prije nekoliko godina provela je reformu, prebacivši se sa sustava obaveznog članstva na dobrovoljno. Na taj je način bila prisiljena modernizirati usluge i demokratizirati djelovanje.

Prije reforme glavni izvor prihoda bile su joj članarine, i to 75 posto, dok čak 89 posto prihoda HGK dolazi od članarina. Slovenci su prihode od članarina nadoknadili fondovima i projektima EU-a te državnim razvojnim projektima.

Privatna prćija?

Uvid u proračun HGK ima samo uski krug ljudi, kako piše Globus. No mnogi Vidoševiću, ali i nekim drugim šefovima u Komori, zamjeraju korištenje položaja. Vidošević je tako predsjedničku kandidaturu objavio u Komori, a Zdravko Jelčić, direktor SpinValisa, koji je na čelu udruženja drvne industrije pri HGK-u, koristi svoj položaj, ističu ostali proizvođači.

Zanimljivo je da se tjednik Globus posvetio Vidoševićevoj rasipnosti desetak dana nakon što je predsjednik HGK u intervjuu za mariborski dnevnik Večer kritizirao vodeće hrvatske gospodarstvenike, Ivicu Todorića i Emila Tedeschija.