Ministri Branko Grčić i Mirando Mrsić predstavili su u Vladi nacrte operativnih programa za povlačenje ukupno 8,4 milijarde eura iz fonda Kohezijske politike EU-a. Ako u tom razdoblju Hrvatska povuče planirana sredstva, tada bi se do 2020. godine moglo dogoditi da povećamo stopu zaposlenosti na 60-ak posto. Takav je barem zacrtani cilj Vlade
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić predstavio je program 'Konkurentnost i kohezija' preko kojega se planira povući 6,8 milijardi eura do 2020. godine. On je poslan na ocjenu u Europsku komisiju, a Grčić se nada da će, uz moguće preinake, biti prihvaćen početkom 2015. kako bi moglo započeti sufinanciranje brojnih projekata.
Ministar Mirando Mrsić paralelno je zadužen za program 'Učinkoviti ljudski potencijali' preko kojega može povući milijardu i pol eura.
'Cilj je koncentrirati se na sektore koji mogu u najkraćem roku dati najbolje rezultate za Hrvatsku. Siguran sam da će sugestije Komisije ići u korist Hrvatske, ali i mi imamo svoje ciljeve poput Pelješkog mosta koji je apsolutni prioritet Vlade. Kvalitetno cestovno spajanje juga ne znači samo puko povezivanje, nego nove razvojne šanse za jug Hrvatske', rekao je Grčić i najavio da će se za most boriti u pregovorima s Europskom komisijom.
Ciljevi koji se žele postići sufinanciranjem iz Europske unije odnose se na povećanje zaposlenosti i to do 62,9 posto stanovništva. 'Postići tu zaposlenost do 2020. godine naš je najveći zahtjev. Sada imamo zaposlenost tek 55 posto stanovništva, naš je cilj još i nizak u usporedbi s cijelom Unijom koja si postavlja 75 posto', rekao je Grčić.
Ako povučemo sav novac na raspolaganju, mogli bismo ostvariti i cilj godišnjih ulaganja u istraživanje i razvoj novih tehnologija u visini 1,4 posto BDP-a. Namjera je da manje od četiri posto stanovnika napušta školovanje te da najmanje 35 građana od 30 do 34 godine budu visokoobrazovani. Cilj je i svesti broj rizičnih od siromaštva na manje od 150 tisuća.
U Grčićevu programu 'Konkurentnosti i kohezije' mogućnost za najveća povlačenja sredstava bit će na području zaštite okoliša i održivosti resursa (čak 1,9 milijardi eura) te na području povezanosti i mobilnosti (1,3 milijarde eura). Očekuje se, dakle, sufinanciranje vodoopskrbnih sustava i odlagališta otpada te obnova cesta, a posebno željezničkih pruga.
Kako bi fondovi bili što učinkovitije iskorišteni, ministarstva uskoro raspisuju i natječaje za posao za stručnjake za EU projekte. U Ministarstvu rada zaposlit će 15 osoba, a u Ministarstvu EU fondova čak 30 osoba.
Ministar Grčić poručio je građanima i poduzetnicima da se aktiviraju i iskoriste mogućnosti koje im se nude iz EU fondova: 'Koristite fondove jer oni čine vaše projekte održivima, dobivate sredstva koja nećete nikome vraćati za razliku od kredita. Ako dobijete 20 posto više od svog početnog kapitala, već imate veću šansu da vam projekt uspije.'
Ministar Mirando Mrsić rekao je da su ciljevi fonda iz kojega će njegovo ministarstvo pokušati povući 1,5 milijardi eura da se poveća zapošljivost: 'Moramo povećati mobilnost radne snage koja je sada u Hrvatskoj nisko pokretljiva. Trebamo okrenuti svijest i način razmišljanja: u tom sam gradu rođen, idem studirati u Zagreb, a kad se vratim, doma čekam posao. Moderan razvoj je taj da svi idemo tamo gdje imamo posla i gdje možemo najbolje iskoristiti svoje znanje.'
Osim smanjenja praga siromaštva, cilj je Mrsićevih projekata raditi na cjeloživotnom učenju i reviziji strukovnog obrazovanja: 'Trebamo imati manje teorije, a više prakse. Trebamo postići to da visokoškolsko obrazovanje bolje odgovara potrebama tržišta rada.'
Očekuje se i novo povlačenje novca za Aktivne mjere zapošljavanja što je, tvrdi Mrsić, najbolja politika ove Vlade. Kaže da do kraja godine imaju osigurana sva sredstva za zapošljavanje mladih po modelu za 1.600 kuna mjesečno, a nakon 1. siječnja i odobravanja programa u Europskoj komisiji, Mrsić je uvjeren da se za sredstva za tu mjeru više nitko neće morati brinuti.