Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od početka epidemije koronavirusa zabilježio je 26.880 slučajeva privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja, zbog izrečene mjere samoizolacije osobama koje su u radnom odnosu. Drugim riječima, od početka epidemije, obiteljskom se liječniku zbog otvaranja bolovanja na teret HZZO-a zbog samoizolacije javilo gotovo 27 tisuća osoba, a HZZO je na račun toga dosad isplatio gotovo 30 milijuna kuna, piše Novi list
U slučaju izrečene mjere samoizolacije osobama koje su u radnom odnosu, ako se nisu drugačije dogovorile sa svojim poslodavcem, troškove bolovanja pokriva HZZO. Konkretno, državni osiguravatelj dosad je isplatio 29.709.395 kuna za troškove naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog samoizolacije, piše Novi list.
Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, HZZO u cijelosti pokriva troškove zdravstvenih usluga, odnosno zdravstvene zaštite u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja.
U samoizolaciji 8.711 osoba
U Hrvatskoj se jučer u samoizolaciji nalazilo 8.711 osoba, no broj zahtjeva za naknadu bolovanja na teret HZZO-a tijekom ljetnog vala epidemije bio je znatno manji nego u vrijeme proljetnog vala pandemije u Hrvatskoj. Vjeruje se da bi broj ovih zahtjeva uskoro mogao ponovo početi rasti, s obzirom na to da je sezona korištenja godišnjih završila, a virus se i dalje širi.
To se odnosi na sve osobe kojima je određena samoizolacija koju je odredio nadležni epidemiolog ili granični sanitarni inspektor. Takve mjere određuju se kliconošama ili osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženim osobama. Nakon izrečene mjere temeljene na medicinskim indikacijama, izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite utvrđuje privremenu nesposobnost za rad. Tamo gdje se utvrdi privremena nesposobnost za rad zbog samoizolacije, otvara se bolovanje koje ide na teret državnog osiguravatelja od prvog dana, za razliku od standardnog bolovanja koje plaća poslodavac.
Za razliku od bolovanja na teret poslodavca kod kojeg se plaća umanjuje sukladno kolektivnom ugovoru, radnom ugovoru i zakonu, naknada koju će osiguranik dobiti od države za vrijeme provedeno u samoizolaciji ne može biti veća od 4.257,28 kuna mjesečno.
Naknada za roditelje
U prijevodu, oni zaposlenici koji inače imaju veću plaću od 4.257 kuna, dobit će osjetno manju naknadu od one koju bi dobili za bolovanje koje plaća poslodavac i kod kojeg naknada za prva 42 dana iznosi u pravilu 70 do 100 posto plaće, ovisno o tome kako je regulirano kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili zakonom.
Slično vrijedi i za zaposlenog roditelja djeteta kojem je utvrđena samoizolacija. Roditelj ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti koja od prvog dana tereti sredstva HZZO-a. Ako je dijete mlađe od tri godine, tad ostvaruje pravo na naknadu plaće u stopostotnom iznosu utvrđene osnovice, a ako je starije od tri godine, onda u iznosu 70 posto od utvrđene osnovice, do maksimalno propisanog iznosa od 4.257 kuna.
Kod zaposlenih osoba zaraženih koronavirusom, bolovanje ide na teret poslodavca, umanjeno za određeni iznos. Izuzetak su zdravstveni radnici kod kojih se COVID-19 tretira kao profesionalna bolest te im se u vrijeme bolovanja isplaćuje naknada u iznosu prosjeka plaće unatrag šest mjeseci.
