Hrvatski građani većinom smatraju da je korupcija jedan od vodećih društvenih problema. Razmjeri slučajeva koje je DORH istraživao idu od najnižih službenika do vrha Vlada. Prema istraživanju Barometra čak 97 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija jako raširena u zemlji. Na pitanje tko je odgovoran za to, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nije mogao odgovoriti.
'Mi kao Vlada i Ministarstvo pravosuđa i uprave preventivno, ali i represivno trudimo se smanjiti i suzbiti korupciju. Radimo i radit ćemo to nizom izmjena zakonskih propisa, donošenjem strategija i jačanjem neovisnih tijela', izjavio je u emisiji Otvoreno ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Upitana o curenju informacija, Vanja Marušić, ravnateljica USKOK-a pojasnila je da kada se misli na kompromitaciju kriminalističkog istraživanja, curenje informacija je problem svakog sustava i treba nas zasigurno zabrinjavati.
vezane vijesti
'Uski krug radi na tome, rade predano i dugo, nije im u interesu pucanje tih mjera i sa strane tužiteljstva i policije zasigurno se to ne može dogoditi', smatra Marušić. Napomenula je da takva kompromitacija povlači za sobom i pokretanje izvida i dokaznih radnji radi utvrđivanja tko je počinio kazneno djelo odavanje službene tajne, odnosno zloporabe položaja
. No, put do dokazivanje takvih situacija je vrlo težak, napomenula je.
Antonio Gerovac, načelnik Uprave kriminalističke policije i pomoćnik glavnog ravnatelja policije je izjavio da u policiji pokušavaju takve situacije svesti na minimum i to s nekim tehničkim rješenjima, s edukacijama policijskih službenika, javnosti.
'No bitno je naglasiti da je policija ogroman sustav i ono što ni mi ne možemo izbjeći je ljudski faktor', rekao je Gerovac.
Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH smatra da ne postoji društvo bez korupcije, no protiv toga, kaže, zasigurno se svi moramo boriti.
Smatra da borba protiv korupcije počinje na početku života svakog čovjeka, ali ključ borbe nije kaznena osuda niti progon, nego sprječavanje korupcije. A to se mora rješavati, kaže, u svim dijelovima društva. Naglašava da to što imamo kaznene postupke i osude zapravo pokazuje da svi ostali dijelovi društva nisu uspjeli u sprječavanju.
'Korupcije je vrlo slična koronavirusu. Lako se širi, utječe na sve ljude, zahvaća sva područja, ima asimptomatičnih slučajeva, nitko nije imun, barem ne zauvijek, no dobra je stvar što je se može spriječiti uz odgovarajuće mjere', izjavio je Mrčela.
'Ključni su sprječavanje i obrazovanje - prevencija i transparentnost a najbitnija od svega je politička volja', napomenuo je.
'Korupcija nije simptom, ona je bolest jednog društva. Treba se utvrditi anamneza, dakle što je dovelo do te bolesti, postaviti dijagnozu i pokušati je izliječiti', izjavio je Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naglasio je da u ovom konkretnom slučaju vidimo da korupcija nema stranačku iskaznicu, što je jako bitno zapamtiti. To je bolest klijentelizma, kaže i vezana je uz centralnu ili lokalnu vlast.
