Nakon što je Ustavni sud jučerašnjom odlukom ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica uvjerava da će do 1. studenog, kada bi odluka suda trebala stupiti na snagu, predložiti novo rješenje za pitanje izbornih jedinica, kojim bi se trebalo osigurati jednako biračko pravo.

Za profesora Fakulteta političkih znanosti Gorana Čulara, koji je i autor znanstvenog istraživanja o izbornim jedinicama, odluka Ustavnog suda je dobra, ali i očekivana. 'Prošlo je 13 godina otkada je Ustavni sud konstatirao neke stvari, ali ovaj put je donio odluku o ukidanju s odgodom do 1. listopada. Nije ovo ništa neočekivano, pogotovo jer iz HDZ-a već mjesecima poručuju da su spremni na to', kaže Čular za tportal.

U odluci Ustavnog suda Čular je ipak zamijetio još jednu, i to interesantniju stvar. 'Pokrenuli su pitanje popisa birača i svih realnih viškova koji postoje na popisu birača kad ga uspoređujemo s popisom stanovništva. Jako je važno da je Ustavni sud na neki način rekao - ako se želimo baviti stvarnom jednakošću biračkog prava, u to ulazi i problem tih viškova koji nisu mali, a koji se pojavljuju na popisu birača. Ti viškovi nisu svugdje jednaki; od županije do županije, od izborne jedinice do izborne jedinice, neki imaju velike viškove birača na popisima, a neki ekstremno velike. I to utječe na stvarnu jednakost biračkog prava', poručuje Čular.

Što se tiče novog rješenja kojem bi HDZ mogao pribjeći, u javnosti se spominjalo nekoliko modela. Jedno rješenje prije nekoliko godina ponudio je Gong, a na njemu je radio i sam Čular. Po tom modelu, Hrvatska bi se umjesto na deset podijelila na šest izbornih jedinica, a zadržale bi se postojeće jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica odgovarale bi županijskim granicama, a broj saborskih mandata po izbornim jedinicama bio bi nejednak - od 17 do 29.

Drugi model izradio je demograf Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar i po njemu bi se išlo u prekrajanje granica izbornih jedinica.

'Ako stojim iza Gongovog prijedloga, onda mislim da je on, što se tiče Hrvatske, puno bolji nego Pokosov, i to iz više razloga. Prvo, u prijedlogu Nenada Pokosa još uvijek ostaju te izborne jedinice, 'jedan Frankenstein'. I dalje nije riješeno to pitanje jer one uopće ne idu županijskim granicama. Imate ljude s Banije i iz Šibenika koji su u istoj izbornoj jedinici. Druga stvar, taj prijedlog još je gori od sadašnjeg jer u sadašnjoj podjeli izbornih jedinica imali ste njih tri koje su se u potpunosti poklapale sa županijskim granicama. To su 3., 4. i 5., a ove slavonske izborne jedinice bile su među njima. Međutim sada i to morate razrušiti da biste namjestili broj birača na 14 mandata. Pokos u prijedlogu ruši i to. Treća stvar, najvažnija, je da to nije trajno rješenje jer će vam se uvijek, ili za četiri godine ili na sljedećim izborima, pojaviti da će opet odstupati pa ćete morati prebacivati gradove i općine iz jedne izborne jedinice u drugu, a time prebacujete i ljude. To nije politički neutralan posao. Ako se to prihvati, problem će ostati i to će i dalje biti političko, a ne tehničko pitanje', komentira Čular.

>> Malenica: 'Najlakše bi bilo utvrditi koliko svaka jedinica ima birača, bez prekrajanja' <<

I jedan i drugi prijedlog spominjao je ovih dana i ministar Malenica te je govorio o 'razmjernom broju zastupnika po izbornim jedinicama' kao o najjednostavnijem rješenju. 'Najlakše bi model bio da utvrdimo koliko svaka jedinica ima birača i sukladno tome dođemo do broja zastupnika, bez prekrajanja. To je najlakša varijanta i zapravo bi se tako poštivalo načelo jednake težine glasa', kazao je jutros Malenica.

'To je isto moguće rješenje. Ne šest izbornih jedinica, nego 10. To rješenje izlazi iz ovog Gongovog. Mislim da je najvažnije da izađemo iz modela 10 izbornih jedinica puta 14 zastupnika, da izađemo iz modela izbornih jedinica s istim brojem zastupnika. Hoće li tih izbornih jedinica onda biti 10 ili 9, to je nebitno. Ali bitno je da se poslože po županijskim granicama i onda da se svakoj izbornoj jedinici da onoliki broj mandata koliko proporcionalno tamo ima ili birača ili odraslog stanovništva. Ima načina na koje se to može riješiti, nije jednostavno, ali nije nerješivo', kaže Čular.