Ako Mesićeva inicijativa bude poslana na ocjenu ustavnosti, suci Ustavnog suda u fokusu će imati dva članka Ustava. U 40 . članku stoji da se svakom jamči sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere. Članak 41. pak piše te članak 41. vjerskim zajednicama jamči jednakost pred zakonom, ali u kojem je jasno naglašeno da su sve vjerske zajednice odvojene od države.

Ocjena ustavnosti koja bi rezultirala zakonom koji bi zabranio vješanje križeva u javnim ustanovama za mnoge ravnatelje tih istih javnih ustanova jedina je metoda koja će ih natjerati da raspela skinu sa svojih zidova. Ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije Ljilja Vokić i bivša ministrica obrazovanja smatra da je Mesićeva ideja još jedno maltretiranje većine od strane manjine.

'Mi u hodniku imamo jedan veliki križ i neće van iz škole osim ako zakonom izričito ne zabrane križeve. Kome taj križ, uostalom, i smeta? U VII. gimnaziji 85 posto učenika pohađa vjeronauk, a svi koji su se došli upisati vidjeli su križ na zidu i nisu se bunili', kaže Ljilja Vokić dodavši da križ nije smetao ni muftiji Ševku Omerbašiću čija su oba sina završila njezinu školu. A, zanimljivo, ne smeta mu ni danas.

'Ovdje je riječ o sukobu između Pantovčaka i Crkve u koju se mi ne želimo miješati jer nismo ni uređivali odnose između države i Crkve. Osim toga, nama križevi ne smetaju jer, da nije tako, zapravo bismo poručili da nam smeta i kršćanska vjera. A to nije točno. Mi križ poštujemo. A treba li se on isticati na javnim mjestima, neka uređuje država i kršćanska zajednica. Islamska neće', poručio je muftija Omerbašić. S izjavama predsjednika Mesića nemaju se namjere baviti ni u ravnateljstvu policije jer riječ je o osobnom stavu. Osim toga, dodaju, ne postoji propis koji bi im branio da nešto stave na zid.

Praksa vješanja križeva u državnim institucijama poput MUP-a ili MORH-a individualna je.  'Poput svakog drugog građanina, i predsjednik ima pravo iznijeti svoje mišljenje i stav. Isto tako, svaki djelatnik MUP-a ima pravo na svoj radni stol staviti sitnice kojima ne vrijeđa ničije osjećaje i uvjerenja. Hoće li to biti raspelo ili obilježje neke druge vjerske zajednice, ovisi o djelatniku. Ako radnu sobu dijeli s nekim od kolega, naravno da će se dogovoriti hoće li križ staviti na zid ili ne', rekli su za Večernji.hr u Odjelu za odnose s javnošću ravnateljstva policije. I u Ministarstvu obrane RH napominju da zakon koji brani križeve ne postoji. Priznaju da raspela u vojnim objektima ima, ali ne kao prije.

Slična je situacijama u uredima gradonačelnika, načelnika općina ili pak župana. 'Znakom križa obilježena je cijela hrvatska povijest, posebno ova suvremena, tijekom koje je stvorena suverena hrvatska država. Križ kao simbol nije agresivan, nije nametljiv i nikoga ne ugrožava. Zato mislim da takav simbol nije zaslužio izopćavanje', rekao je Ivica Mataija, ličko-senjski dožupan.