Centar Marišćina treba privremeno zatvoriti dok se ne postignu uvjeti za siguran rad djelatnika i ne riješe svi tehnički i tehnološki problemi postrojenja te utjecaj na okoliš i lokalno stanovništvo, poručili su u priopćenju.

Zatražili su i da Primorsko goranska županija, kao većinski vlasnik Ekoplusa, koji, pak, upravlja centrom Marišćina, osigura novčana sredstva za testiranje lokalnog stanovništva, kako bi se znanstveno dokazalo truje li taj centar lokalno stanovništvo.

Od komunalnog društva Čistoća traže pak hitno pokretanje sustava odvojenog prikupljanja biootpada i njegovo ekološko zbrinjavanje te da se odmah počne s individualnim prikupljanjem ostatnog otpada.

'Iako to nije javno objavljeno, Ekoplus je od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo naručio izvještaj o ispitivanju kemijskih čimbenika u okolišu centra Marišćina. Izvještaj je odrađen na lokaciji centra Marišćina, mjerenja su pokazala da je prostor centra Marišćina kontaminiran otrovima te se preporučuju ograničenja u radu djelatnika i nošenje obavezne zaštitne opreme', izvijestili su iz Kriznog eko stožera.

To je, kako su istaknuli, prvi puta da su nadležnih institucija dobili dokaz da je centar Marišćina, 'pilot-projekt i zvijezda vodilja opasne strategije gospodarenjem otpadom u Hrvatskoj, rasadnik otrova i opasnih tvari'.

'Osim što su najnovija mjerenja pokazala prisustvo iritirajućih spojeva, na čije se učinke lokalno stanovništvo bezuspješno žali već nekoliko godina, posebnu zabrinutost treba izazvati činjenica da je na unutrašnjim lokacijama postrojenja utvrđena i prisutnost kancerogenih spojeva poput benzena, etilenskih spojeva, formaldehida ili vilin klorida', izvijestili su iz Kriznog eko-stožera.

Istaknuli su kako se sama prisutnost tih spojeva, neovisno o njihovoj koncentraciji, smatra čimbenikom rizika za razvoj zloćudnih bolesti krvotvornih organa i drugih organskih sustava i upozorili da na Marišćini nije utvrđena samo njihova prisutnost, već i koncentracije koje višestruko nadmašuju zakonski propisane granične vrijednosti, ali i kratkotrajne granične vrijednosti što, upozorili su, predstavlja strahovitu zdravstvenu ugrozu radnika na tim lokacijama.

Upozorili su također da se plinoviti spojevi s Marišćine nekontrolirano šire i zračnim strujama prenose prema obližnjim naseljenim područjima te da se postavlja i pitanje jesu li i stanovnici tih naselja bili izloženi negativnim zdravstvenim učincima kancerogenih spojeva.

Smatraju da bi bez jasne studije utjecaja tih tvari na zdravlje ljudi i bez sustavne kontrole daljnjeg otpuštanja plinovitih spojeva u uži i širi okoliš centra Marišćina, nastavak rada postrojenja predstavljao najteži oblik nebrige za zdravlje ljudi.

'Potencijalno dugogodišnje trovanje i izlaganje kancerogenim tvarima zaposlenika centra, kao i mještana Marčelja i okolnih naselja, zahtjeva hitnu postupanje svih relevantnih javnozdravstvenih i drugih institucija kako bi se utvrdio dosadašnji i spriječio budući negativni efekt izlaganja utvrđenim otrovnim tvarima', poručili su iz Kriznog eko stožera Marišćina.