Specijalna bolnica za plućne bolesti, čiji je tim respiratornih fizioterapeuta prvi stekao međunarodne certifikate za respiratornu fizioterapiju i rehabilitaciju pacijenata oboljelih od covida te onih sa simptomima postcovida, zbog sve većeg broja onih koji su preboljeli bolest uzrokovanu koronavirusom uz produljene simptome u prosincu je otvorila izdvojenu ambulantu za postcovid u prostorima Doma zdravlja Zagreb – istok.

Dotad je u sklopu bolnice u Rockefellerovoj 3 djelovala samo jedna ambulanta za postcovid te je na ovaj način olakšana dostupnost pacijentima iz istočnog dijela grada. Od početka pandemije obrađeno je ukupno 3500 ljudi koji pate od ovog sindroma, a iz bolnice kažu da se reorganizacijom rada ambulanti i polikliničke dijagnostike značajno povećao broj pacijenata o kojima se dnevno skrbe. Kada je riječ o onima koji pate od postcovida, iz bolnice kažu da se dnevno obradi njih tridesetak.

‘Što se tiče metoda liječenja, naša kuća je poznata po plućnoj rehabilitaciji, a ona može biti ambulantna, stacionarna, ali i online plućna rehabilitacija. Koliko nam je poznato, jedino mi provodimo online rehabilitaciju, što se pokazalo iznimno korisnim jer smo je tako učinili dostupnom i bolesnicima izvan Zagreba’, kazali su nam iz ove bolnice s dugogodišnjom tradicijom u liječenju plućnih bolesti.

Pretjeran autoimuni odgovor ključ?

Postcovid, odnosno niz simptoma koji se kod bolesnika razvijaju tijekom ili nakon akutne bolesti COVID-19 i traju dulje od 12 tjedana od njihove pojave, još uvijek je pun nepoznanica.

Podaci o učestalosti ovog sindroma jako variraju, pa tako od deset do devedeset posto osoba koje su preboljele covid ima neki od simptoma koji upućuje na postcovid, kažu nam iz bolnice te dodaju da još uvijek nije poznato ni je li ovo stanje novi sindrom jedinstven za covid ili se preklapa s oporavkom od sličnih bolesti.

Najčešći simptomi uključuju opći umor, otežano disanje u mirovanju i fizičkom naporu, bol u prsima i kašalj. Bolesnici se često žale na glavobolju, bolove u zglobovima i mišićima, proljev, gubitak osjeta okusa i mirisa, ispadanje kose, lupanje srca, trnce, bolove u zglobovima te psihološke i kognitivne simptome uključujući slabu koncentraciju, tzv. mentalnu maglu, nesanicu, anksioznost i depresiju. Karakteristično je to da se simptomi pogoršavaju nakon tjelesnog ili mentalnog napora.

‘Vrijeme do povlačenja simptoma prvenstveno ovisi o ranije prisutnim čimbenicima rizika, težini akutne bolesti i spektru početnih simptoma. Međutim dugotrajni simptomi česti su čak i kod bolesnika s lakšom bolešću, onih koji nisu bili hospitalizirani. Nije poznato mogu li se simptomi razviti nakon početne asimptomatske infekcije. Temeljni biološki mehanizmi postcovida i dalje su nepoznati iako abnormalan ili pretjeran autoimuni i upalni odgovor igra važnu ulogu u njegovu nastanku’, objašnjavaju liječnici iz Specijalne bolnice za plućne bolesti.

Medicinska 'siva zona'

Iako su klinička istraživanja i terapijski pokušaji sve brojniji, za sada još nema liječenja koje se pokazalo univerzalno učinkovitim. Iz bolnice kao primjer navode imunosupresivnu terapiju za liječenje autoimunih bolesti, a ona se nije pokazala učinkovitom u liječenju postcovida.

‘Radi se, mogli bismo reći, o nekoj vrsti sive zone u medicini te bismo možda mogli povući paralelu sa sindromom kroničnog umora, poznatim već desetljećima, a dovodi se u vezu s nekim virusnim infekcijama i može značajno narušiti kvalitetu života, no također mu točan uzrok nije jasan, kao ni liječenje’, objašnjavaju iz bolnice.

Pozitivno je, kažu liječnici, to što dosadašnje iskustvo pokazuje da se kod velikog dijela pacijenata sa sindromom postcovida stanje s vremenom ipak poboljša, a daljnje praćenje pokazat će u kojem udjelu i u kojoj mjeri.