Prvi turisti s riječnog kruzera koji plovi u Osijek ove godine su se iskrcali u ožujku, a posljednji će u ovogodišnji obilazak grada i okolice krajem listopada. Dunav i Drava sve češće postaju putovi kojima u hrvatsko Podunavlje stižu turisti iz cijelog svijeta. Na svojem krstarenju od Beča do Crnog mora, ili obrnuto, nezaobilazna postaja im je od 2009. i najistočniji dio Hrvatske.

'Ove godine u Osijeku smo do sada imali 36 pristajanja s 4874 putnika', odgovara tportalu Goran Dijanović, ravnatelj Lučke uprave Osijek.

Od prvog kruzera koji je bacio sidro u Dravu kod Osijeka prošlo je devet godina. Za to je vrijeme krstareći Dravom i Dunavom u slavonsku metropolu stiglo 27.903 putnika na 242 kruzera.

'Najveći brod koji je pristao bio je dug 135 metara, ali ima ih raznih. Najčešći su oni dugi oko 110 metara. Staju na putničkom pristaništu Galija u samom središtu Osijeka. Kada se obave sve formalnosti, a pri tome mislim na carinu, policiju i Lučku kapetaniju, i putnici se sigurno iskrcaju, prestaje nadležnost Lučke uprave. Daljnje aktivnosti vezane su uz turističke aranžmane', dodaje Dijanović.

Veća gužva s kruzerima je pak u Vukovaru. Zbog turističkog kruzinga u tom je hrvatskom biseru na Dunavu prošle godine sidro bacilo 220 kruzera, a ove ih se očekuje preko 250.

'U prosjeku na svakom ima oko stotinu gostiju, što bi značilo da bi riječnim putem u Vukovar trebalo stići oko 25.000 gostiju', već nešto ranije za tportal podvukao je računicu Alen Jakumetović, ravnatelj vukovarske Lučke uprave.

Iako osječko putničko pristanište Galija može primiti sve riječne kruzere na unutarnjoj plovidbi, Lučka uprava Osijek ishodila je građevinsku dozvolu za izgradnju novog, a s radovima bi se trebalo započeti ove te završiti iduće godine. Istovremeno se zahuktavaju radovi u Vukovaru na izgradnji nove marine, službenog naziva Komunalno pristanište Vukovar. U njoj će biti mjesta za 140 vezova, a plovila bi ju trebala koristiti od iduće godine.

Dok riječni vodostaj Vukovarcima ne zadaje glavobolje jer je Dunav plovan, kažu, 365 dana u godini, Osječanima Drava može pomrsiti planove.

'Nizak vodostaj rijeke Drave u pojedinim dijelovima godine predstavlja problem prilikom uplovljavanja u nju. Ove godine su zbog toga otkazana 22 pristajanja', objašnjava Dijanović dok je u vukovarskoj Lučkoj upravi ovakva slika:

'Jedino u prosincu ili siječnju, za vrijeme najcrnjih scenarija, kada se rijeka zaledi, onda je njome zabranjen promet. Sušna godina nam ne smeta, pa velike kruzere možemo primati i u to vrijeme', objasnio je nešto ranije tportalu Jakumetović.

Još od prošle godine Osijek nije samo postaja na kojoj se turisti iskrcavaju, nego im može biti i početna točka za odlazak uzvodno ili nizvodno rijekama, ovisno o izboru.

'To mi je još draže. Takvi kruzeri nisu potpuno puni, nego imaju rezervirana mjesta za domaće goste. Ovoga ljeta bilo je pet takvih polazaka iz Osijeka, a tijekom jeseni bit će ih još tri', govori za tportal Mislav Pavošević, stručni suradnik Turističke zajednice grada Osijeka.

Dravom do slavonske metropole stižu brodovi na putu iz Beča prema Crnom moru ili oni koji idu uzvodno prema austrijskoj prijestolnici.

'S njih se dio turista iskrcava u Osijeku i odlazi prema Vukovaru i Iloku, gdje se ponovno ukrcavaju na brod, a drugi dio ostaje na kruzeru. Ti koji ostaju i zadržavaju se u gradu, samostalno ga obilaze, istražuju, kupuju suvenire ili su zainteresirani za upoznavanje s domaćom gastronomijom', kaže Pavošević.

Podataka o tome koliko prosječno turisti s riječnih kruzera troše novca, dodaje, nemaju.

'Riječ je o turistima koji su proputovali pola svijeta, a ovdje su došli doživjeti Podunavlje i njegovu gastronomiju, kušati domaću kuhinju. S obzirom na to da oni na kruzerima imaju pun pansion, sugeriramo ugostiteljima da svoju ponudu i menije prilagode njima. Ne mogu im tako ponuditi cijeli kotlić fiš paprikaša jer to ne mogu pojesti. Oni ga žele kušati, ali ne žele da im ostane hrane na tanjuru, ne vole da se ona baca, pa ono što neće pojesti, neće ni platiti. Stoga bi bilo dobro pripremiti neke degustacijske menije', sugerira ovaj stručni suradnik osječke Turističke zajednice.

Prema njihovim evidencijama, kruzerima koji krstare Dravom i Dunavom stižu najvećim dijelom gosti s engleskog govornog područja, a najčešće se radi o turistima iz Sjeverne Amerike i Australije, potom oni s njemačkog i francuskog govornog područja, a ima i turista iz Kanade.

'Svake godine donjim tokom Dunava prođe 700-tinjak brodova od kojih se polovica zaustavi u Hrvatskoj, u najvećem broju u Vukovaru, a potom slijede luke Batina, Osijek, Aljmaš i Ilok. Da bi se taj broj povećao, nužno je kontinuirano raditi na podizanju kvalitete i osmišljavanju novih izleta. Gosti najviše posjećuju autohtona seoska domaćinstva, restorane s tradicionalnom lokalnom kuhinjom i vinarije. Osim toga zanima ih kultura, pa je tako gotovo obvezna posjeta osječkoj baroknoj jezgri Tvrđi, ali i drugim muzejima u regiji', objašnjava rute kretanja turista s kruzera Anisa Borojević, direktorica korporativnih komunikacija Gulliver travela, turističke kompanije za destinacijski menadžment (DMC).

Turistima s riječnih kruzera na kojima je i sve više onih s Dalekog istoka, iznimno je zanimljiv, napominje, Vukovar zbog njegove prošlosti.

'Upoznati su s nesretnim događanjima tijekom 1990-ih, ali ih zanima i ono što se na tom području događalo davno prije, što im zorno prikazuju muzeji Eltz i Vučedol. Ilok vole zbog vina ali i veze kraljevske obitelji s Iločkim tramincem koji se služio na krunidbi kraljice Elizabete II., ali i na vječanju princa Harrya i Meghan Markle', kaže Borojević.

Poseban im je doživljaj posjet seoskim domaćinstvima. Tamo se druže s domaćinima koji su ih ugostili, hranu sami proizveli na polju, skuhali i poslužili na stolu pa na koncu zajedno - i ručali.

'To im predstavlja poseban doživljaj, pa se mnogi upravo zbog toga i vraćaju na donji tok Dunava i u drugim aranžmanima', zaključuju u ovoj turističkoj kompaniji.