Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sudjelovao je na redovitom dvodnevnom sastanku ministara obrana zemalja NATO-a tijekom kojeg je bilo govora o sveobuhvatnom savezničkom postavu odvraćanja i obrane, a koji je završio danas u Bruxellesu
Tijekom sastanka ministar Krstičević je naglasio kako Hrvatska stoji pri iskazanoj namjeri aktivnog sudjelovanja u jačanju savezničkog postava na istoku Saveza, istaknuvši kako je planirano sudjelovanje satnije Oružanih snaga RH od 2018. godine u sklopu bojne koja bi, pod vodstvom Njemačke, trebala biti razmještena u Litvi, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo obrane.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je da je primarna odgovornost i zadaća tog saveza zaštita gotovo milijarde građana diljem svijeta.
'Naše snage će biti istinski multinacionalne. Šaljemo snažnu poruku: NATO nastupa kao jedan. Napad na jednu članicu našeg saveza smatra se napadom na sve nas', naglasio je glavni tajnik NATO-a u svom obraćanju.
Naime, predsjednici država i vlada članica NATO-a na samitu koji je održan ovog ljeta u Varšavi donijeli su niz odluka u cilju jačanja odvraćanja i obrane Saveza te projiciranju stabilnosti u susjedstvu NATO-a, a sve kao odgovor na sigurnosno stanje u ovom dijelu svijeta.
Jedna od tih odluka bila je i razmještanje ukupno četiriju bojni savezničkih snaga u zemljama u istočnom dijelu Saveza; Litvi, Latviji Estoniji i Poljskoj. Spomenute četiri multinacionalne bojne bit će pod vodstvom četiriju vodećih država; Kanade, Njemačke, Velike Britanije te Sjedinjenih Američkih Država. Osim ojačane prednje prisutnosti u trima baltičkim državama i Poljskoj, Savez je ranije donio odluke o jačanju odmjerene NATO-ove prisutnosti na crnomorskom području.
Ministri obrane također su razgovarali o projiciranju stabilnosti izvan granica NATO-a, pri čemu su se posebno osvrnuli na stanje u Iraku, iskazavši čvrstu potporu naporima Globalne koalicije u borbi protiv ISIL-a. U tom pogledu su pozdravili uključivanje NATO-vih zrakoplova tipa AWACS koji, počevši od 20. listopada, pružaju potporu Globalnoj koaliciji, čije su članice ujedno sve zemlje članice NATO-a. Također, NATO će nastaviti sa sveobuhvatnim programom jačanja obrambenih kapaciteta Iraka i obuke iračkih snaga sigurnosti provođenjem obuke na samom području Iraka, počevši od siječnja 2017. godine.
Vezano uz sigurnost na Sredozemlju, ministri obrana su usvojili odluku da putem novo uspostavljene NATO-ve operacije za pomorsku sigurnost Sea Guardian pruže potporu Unijinoj operaciji Sophia. Navedena pomorska suradnja također predstavlja daljnji korak u suradnji dviju organizacija na sigurnosnim pitanjima, a ostvarivanje te suradnje očekuje se u naredna dva tjedna.
Drugog dana sastanka održana je sjednica na kojoj su uz ministre obrana NATO-a sudjelovali predstavnici Švedske Finske te visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Federica Mogherini.
Ministri su informirani o učinjenim koracima i dinamici implementacije jačanja suradnje između NATO-a i EU-a. Naime, potpisivanjem Zajedničke deklaracije NATO-a i EU-a tijekom samita NATO-a u Varšavi ove godine osnažena je suradnja NATO-a i EU-a, a Zajednička deklaracija poslala je snažnu političku poruku o potrebi jačanja suradnje između dviju organizacija. Tako je planirano da će se do prosinca ove godine predložiti praktične mjere spomenute suradnje na područjima suočavanja s hibridnim prijetnjama, cyber sigurnosti, pomorske sigurnosti te sudjelovanja u vježbama NATO-a i EU-a.
Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, pozdravila je zajedničke napore u jačanju suradnje NATO-a i EU-a, posebice na području pomorske sigurnosti, ističući kao primjer njene uspješnosti upravo sudjelovanje NATO-a u zaustavljanju krijumčarenja ljudi na području Egejskog mora ovog ljeta. Također, Hrvatska je naglasila potrebu za komplementarnošću u obrambenim nastojanjima NATO-a i EU-a, što svakako može rezultirati ukupnim jačanjem europskih obrambenih kapaciteta.
