Prema svim posljednjim anketama, François Hollande sačuvao je prednost od četiri do pet posto spram Nicolasa Sarkozyja pred drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ankete su se u prvom krugu izbora pokazale relativno točnima (osim što su sve redom duboko podcijenile glasačku potporu krajnjoj desnici, koja je na kraju iznosila 18 posto), no važnijim se, dan prije drugog kruga, čini istaknuti popriličnu političku izoliranost Sarkozyja
Naime, nijedan od kandidata iz prvog kruga nije mu pružio potporu, a posljednji 'udar' doživio je od centrističkog kandidata Françoisa Bayroua, koji je osvojio nešto manje od 10 posto glasova te je izjavio da će svoj glas dati Hollandeu. Hollande može također računati i na podršku vođe Lijevog fronta Jean-Luca Mélenechona, na podršku zelenih i dviju manjih, krajnje lijevih stranaka. Perjanica krajnje desnice, Marine Le Pen, očekivano, nije pozvala svoje glasače da upute glas Sarkozyju, a ti bi mu glasovi bili nužni za osvajanje novog mandata u Elizejskoj palači.
Prema istraživanju, Sarkozy bi mogao računati i na 60 posto glasova među šest i pol milijuna glasača Nacionalnog fronta, što se voli tumačiti kao jedini uspješni rezultat njegove tvrde kampanje koja se s vremenom sve više okretala prema temama s krajnje desne strane političkog spektra (zaštita nacionalnih granica, imigranti). No unatoč povoljnim okolnostima, pobjedničkih glasova s ljevice još nema, a i sam je Hollande pozvao na mobilizaciju glasačkog tijela u nedjelju.
Na temu izbora oglasio se i Dominique de Villepin, nekadašnji premijer za vrijeme Chiracova mandata, tekstom 'Desnica me užasava, ljevica me zabrinjava' objavljenom u Le Mondeu. Villepin nije uspio sakupiti potrebni broj potpisa za predsjedničku kandidaturu, no smatra da je najveći problem kampanje u tome što se posve urušila jasna granica koju je, prema njemu, uspostavio još Jacques Chirac između republikanske i krajnje desnice. Nadalje, smatra da su teme oko imigracije posve prevladale nad puno bitnijim temama kao što su nezaposlenost i pad životnog standarda. 'Ne podnosim opću histeriju koja se stvorila oko izbora i u kojoj je francuski narod postao taocem šest milijuna gnjevnih glasača', rekao je.
Villepinova reakcija teško se može smatrati otvorenom podrškom Hollandeu, no, neizravno, ona to i jest jer se najviše bavi krizom nove vrijednosti desnice u Francuskoj. Pozivajući se pritom na degolovske vrijednosti, Villepin je zapravo tek jedan od aktera javne scene koji je predsjedničke izbore shvatio kao konačno razračunavanje sa Sarkozyjevom politikom.
