Izboru kubanskog predsjednika prethodili su jednopartijski izbori za novi saziv nacionalne skupštine. Kubanski parlamentarni izbori početkom ožujka održani su bez velike pompe, oglašavanja i predizbornih skupova jer su svi kandidati članovi vladajuće Komunističke partije ili su neovisni, ali slijede partijsku liniju.

Jedini vidljivi znakovi koji su upućivali na izbore bile su fotografije kandidata izložene na javnim mjestima te posjeti kandidata lokalnim zajednicama i radnim mjestima na kojima su birači mogli izravno razgovarati s budućim vrhom te karipske države.

Osam milijuna Kubanaca s pravom glasa na parlamentarnim izborima biralo je 605 članova nacionalne skupštine te 1265 delegata u 15 provincijskih skupština. Izbori u ožujku popraćeni su velikim interesom kubanske javnosti, a odziv birača bio je veći od uobičajenih 95 posto, što se tumači činjenicom da će Kuba dobiti novog predsjednika.

Novi predsjednik bit će prvi koji nije član obitelji Castro od revolucije 1959., nakon koje je vlast preuzeo Raulov stariji brat Fidel. Podsjetimo, Raul Castro privremeno je preuzeo vlast 2006., kada mu se bratu pogoršalo zdravlje, a predsjednikom je službeno postao 2008. Fidel je pak umro osam godina poslije u dobi od 90 godina.

>>> Na Kubi je nemoguće išta prognozirati, a i dalje me muči je li to doista bolji svijet

Raul Castro je prošle godine objavio da neće tražiti treći mandat. Njegov nasljednik, kako se očekuje, trebao bi biti sadašnji potpredsjednik, 57-godišnji Miguel Diaz-Canel. Ovaj inženjer i bivši ministar obrazovanja dugogodišnji je član Politbiroa Komunističke partije Kube te je od 2013. godine dopredsjednik Državnog vijeća, a smatraju ga tvrdokornim marksistom i ortodoksnim lenjinistom.

Kubanska javnost smatra kako će upravo Diaz-Canel postati predsjednik jer mu je Raul Castro zadnjih godina davao najistaknutije uloge. Kubanci pak od Diaz-Canela ne očekuju provođenje dalekosežnih reformi niti uvođenje novih sloboda iako je on pripadnik postrevolucionarne generacije tamošnjih političara.

Dobri poznavatelji kubanskih političkih sfera ističu kako je nasljednik braće predsjednika poznat kao zagovornik kontinuiteta koji bi Raul Castro mogao dodatno ograničavati jer je donio odluku da će ostati na čelu Komunističke partije do njezina idućeg kongresa 2021. godine. Pored toga, Raul Castro želi i mjesto u parlamentu i očekuje se da će i dalje imati velik utjecaj na vojsku.

Njegova vlada provela je ekonomske reforme koje su omogućile većem broju ljudi da osnuju male tvrtke, ali velika ograničenja za privatno poduzetništvo i dalje postoje.

O političkim pak ograničenjima ne treba ni govoriti jer su Kubanci o toj temi ionako navikli šaputati. Ipak, većina Kubanaca ističe kako cijene postignuća revolucije, uključujući besplatno obrazovanje i zdravstvenu skrb, kao i jeftino stanovanje, te navikli na postojeći sustav o mogućim političkim promjenama u budućnosti i ne razmišljaju previše.