Karlovački Općinski sud najavio je za ponedjeljak razgledavanje kuće srpskog povratnika Petra Kunića u Krnjaku, a za utorak javnu dražbu u sklopu ovršnog postupka za namirenje Željka Petrovića, čiji je otac tijekom Domovinskog rata na temelju odobrenja države živio i bavio se ugostiteljstvom u Kunićevoj kući te su mu pravomoćnom sudskom odlukom priznati troškovi ulaganja u kuću
Postupak je počeo proljetos, a zaustavljen nakon što je Sabor u lipnju, prihvaćanjem izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi, omogućio da Republika Hrvatska namiri vlasnicima objekata, poput Petra Kunića, ovršni dug. Prihvaćenjem izmjena toga zakona Hrvatska se obvezala da će tim vlasnicima namiriti potraživanja koja imaju od privremenih korisnika njihovih kuća tijekom 90-ih godina, koji su u njih ulagali svoj novac.
Kunić je u rujnu primio od Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje ponudu da će država za Petrovića platiti dug od 1,3 milijuna kuna a Kuniću odštetu od 47.000 kuna, no Kunić je to odbio.
Petrovićeva odvjetnica Jadranka Miladin-Slaviček rekla je za Hinu da su joj razlozi zbog kojih se predmet vraća u fazu dražbe samo djelomično poznati te da može reći samo da u utorak dolazi na karlovački sud na dražbu.
'Dražba je bila odgođena da bi se za sve našlo prihvatljivije rješenje, međutim u utorak za nas postupak ide dalje, prema pravomoćnoj sudskoj presudi, jer je Kunić de facto odbio ponudu Državnog ureda', rekla je Miladin-Slaviček.
Tijekom lipnja predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin obrazložio je Hini da nema govora o obustavljanju ovršnih postupaka 'jer bi to bila potpuna anarhija' te da je moguća samo intervencija države da se nadoknadi šteta koja je evidentno nastala. Kako je tada objasnio Grbin, 'Kunić nije nimalo kriv što je Vinko Petrović, sukladno tadašnjim propisima, upao u njegovo'.
Kunić za Hinu kaže kako sada samo želi da ga puste da traži svoju pravdu i da ga se 'ne ucjenjuje da se odrekne sudova'.
'Imam pravo i na obnovu i na realniju izmaklu dobit, naravno uz to da država plati Željku Petroviću 1,3 milijuna kuna zbog ulaganja njegova oca u skladu sa Zakonom iz lipnja', dodao je.
Naime, Kunić kaže da je Državni ured od njega spornom ponudom tražio da se odrekne svih parnica na domaćim i međunarodnim sudovima, a on smatra kako može na sudovima dokazati da je samo tri kilometra dalje, također uz državnu cestu D 1, jednom ugostitelju promet 10.000 kuna na dan, a mjesečna čista zarada 61.000 kuna.
U vezi s ulaganjem u obnovu, navodi kako je karlovački sud Petroviću priznao 500 tisuća kuna 'za ranija ulaganja', a njemu, koji je poslije ušao u nepotpuno obnovljenu kuću i morao je ponovno obnoviti, država ne priznaje ništa iako je ta ista država svima oko njega koji su sami obnavljali kuće nadoknadila troškove.
Danas Kunić nema više potporu načelnika Općine Krnjaka Dejana Mihajlovića (SDSS) koji je rekao za Hinu kako je država 'čak mijenjala zakon' da bi Kuniću mogla platiti 1,3 milijuna kuna da bi zadržao kuću i nudi mu 47.000 kuna naknade. Dodao je kako sada 'nikome nije jasno zašto riskira deložaciju i da ostane bez svega'.
Kunić kaže da je u Hrvatskoj 15 takvih slučajeva, 'teških' ukupno oko pet milijuna kuna, te da su oni zapravo jedna od malobrojnih preostalih obveza iz pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji da se zaštite nepovrediva vlasnička prava, a da istodobno osoba koja se koristila nekretninom dobije povrat ulaganja. Zato smatra da je obveza države posredovati i nadoknaditi štetu koju su obje strane pretrpjele.
Dopis kojim odbija ponudu sa sličnim obrazloženjem, osim predstojnici Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Mireli Stanić-Popović, poslao je i UNHCR-u, pučkom pravobranitelju, Ministarstvu vanjskih poslova i ministrici Vesni Pusić, Veleposlanstvu SAD-a te DORH-u.
