Kuna jača prema euru, tečaj je prošli tjedan pao ispod 7,4, točnije na 7,38 kuna za euro, gdje je bio još krajem lanjskog kolovoza, pa je Hrvatska narodna banka intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od poslovnih banaka 320,5 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,397, čime je u sustav ubacila oko 2,37 milijardi kuna, a kako bi spriječila daljnje jačanje kune
I u srijedu je, međutim, na tečajnici HNB-a euro vrijedio 7,38 kuna. Bila je to druga ovogodišnja intervencija središnje banke, i opet u istom smjeru, a prva je bila odmah po ulasku u novu godinu kada je HNB otkupio čak 405,5 milijuna eura te kreirao više od 3 milijarde novih kuna, također kako bi se spriječili aprecijacijski pritisci na kunu.
Na pitanje o razlozima jačanja kune, odnosno slabljenja eura na domaćoj tečajnici, u HNB-u lakonski odgovaraju da se radi 'o uobičajenim sezonskim kretanjima'. Naravno, to je ono što prvo pada na pamet budući da je predsezona dobro krenula, i čim se osjeti malo jači priljev turističkih deviza, jasno je da domaća valuta od toga prosperira.
Međutim, kako neslužbeno doznaje Novi list u domaćim financijskim krugovima, pravi je razlog zapravo priprema banaka, odnosno financijskog sektora, za skoro novo zaduženje države koje bi trebalo biti i na inozemnom i na domaćem tržištu, a riječ je o refinanciranju postojećih dugova koji uskoro dolaze na naplatu.
vezane vijesti
Spominje se i valutna klauzula, pa investitori, prije svega banke, 'hvataju poziciju'. Da će krajem drugog kvartala ove godine ponovo na inozemno financijsko tržište s novim obvezničkim izdanjem, a potom se očekuje isto i na domaćem, najavio je nedavno i ministar financija Zdravko Marić.
Cilj je prikupiti sredstva kako bi se refinancirao dug koji na naplatu stiže u lipnju, i to 6 milijardi kunske obveznice te eurobond od 750 milijuna eura.
Budući da su kamate za Hrvatsku na povijesno niskim razinama jer je zemlja izašla iz dvojnog deficita te se stanje u javnim financijama stabilizira, pokušava se stari dug refinancirati novim povoljnijim, i zbog uštede na kamatama.
No, tečajnica nije posve imuna ni na najave ovih financijskih akrobacija, pa je naglo jačanje kune HNB nagnalo da intervenira i tako pokaže da neće dopustiti da se stvari otrgnu kontroli.
Jača kuna pogoduje naravno dužnicima uz valutnu klauzulu, znači i samoj državi, dok nije povoljna s aspekta izvoznog sektora koji se međutim ionako javno opredijelio za stabilan tečaj. Središnja banka k tome ne pušta tečaj da pretjerano klizi ni u kom pravcu.
