Vujčić je izjavio da se u Hrvatskoj očekuje rast BDP-a po stopama nešto nižima od 3 posto u 2018. i 2019., ocijenivši da je to dobro jer se pokazatelji popravljaju, ali i loše ako se smatra da Hrvatska treba brže i bolje. A za to su neophodne strukturne reforme, napominje.

Procjenjuje da će zaposlenost pratiti oporavak gospodarstva te da će se ove godine zaposlenost povećati za još 50.000 ljudi.

Najavio je da će se ove i iduće godine nastaviti trend monetarne politike kao i dosad, koji obilježava održavanje stabilnog tečaja kune, kao i da će doći do daljnjeg porasta visoke likvidnosti i pričuva.

Očekuje da će do 2019. udjel javnog duga pasti na 70 posto BDP-a, što je brzi pad, tri puta brži nego se zahtjeva, pa smatra da ćemo se time dobro pozicionirati za razgovore o ulasku u eurozonu. Očekivana stopa inflacije, pak, bit će 1,3 ili 1,4 posto.

Vujčić je na konferenciji u organizaciji Tržišta novca Zagreb rekao da je jedan od dva najveća strukturna problema u Hrvatskoj predstavljaju demografske promjene i njihove posljedice na tržište rada.

"Hrvatska se nalazi na trajnoj putanji smanjenja broja stanovništva, projekcije do 2050. ukazuju da će stanovnika biti pola milijuna manje, pa se mijenja i potencijalna radna snaga. Smanjit će se broj radno sposobnog stanovništva, a to povećava udjel starijeg, pa će tri četvrtine populacije morati izdržavati jedna četvrtina i to je potencijalni ogroman problem za ekonomiji i pritisak na proračun", napomenuo je.

Naveo je da uz to Hrvatska bilježi pojačano iseljavanje, jer je ulazak u EU otvorio vrata tržišta rada, kao i da se pritisak na tržištu rada manifestira i u rastu broja prijavljenih slobodnih radnih mjesta koja se slabo popunjavaju, pa je Vlada pristala konačno otvoriti tržište rada za emigrante. Vujčić smatra da je to dobro, jer drugog rješenja nema te da bi Vlada, da to nije napravila, znatno usporila gospodarski rast. Ocijenio da ćemo imati značajniji ulazak stranih radnika, da to može uzrokovati značajan politički i populistički otpor te da se na to se treba pripremiti.

"Ušli smo u treću eru automatizacije poslova, u kojoj možemo očekivati da će strojevi preuzimati pametne poslove i početi konkurirati ljudskom radu ondje gdje to do sada nije bilo zamislivo", kazao je, dodavši da je dobro što automatizacija utječe na nestanak nekih poslova, a uzrokuje pojavu novih zanimanja.

Hrvatska je, ističe, jedna od zemalja koja ima najveći dio radnih mjesta podložnih automatizaciji pa bi taj trend mogla značajno osjetiti. Istaknuo je da stoga prilagodba mora početi odmah i da se društvo treba pripremiti i ponuditi rješenja u području obrazovanja, porezne politike, distribucije dohotka i, mirovina. "Za nas je važno shvatiti da će promjene biti velike i da će dugo trajati, pa prilagodbu treba početi odmah", naglasio je, dodavši da se mora razmišljati 10 godina unaprijed.

Posebni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Marko Jurčić ocijenio je u svom izlaganju da se u zadnjih par godina moglo čuti dosta konkretnog što treba učiniti, ali da danas situacija nije puno drugačija te su izgledi rasta još dosta niski.

"Prirodni potencijal rasta gospodarstva na razini Hrvatske je ispod 2 posto, što je daleko od onoga što želimo, pa izgleda da nam nedostaje ambicije", rekao je Jurčić. Naveo je da su prognoze ovogodišnjeg rasta tek 2,7 posto, uz ocjene da će rast biti takav ako se ništa ne promijeni te ustvrdio da nedostaju reforme.

Rekao je i da su rezultati Ministarstva financija dobri, ali da je upitno prate li to drugi te je ocijenio da dolazi do hvaljenja mjerama koje osobno smatra populističkima, čak i poraznima.

Jurčić smatra da je problem u kapacitetu javne uprave za provedbu reformi, dodavši da je reforma Agrokora provedena s resursima izvan javne uprave. Naglasio je da prva reforma mora biti reforma javne uprave, ali i da se postavlja pitanje kako će je sama javna uprava provesti. "Imamo sposobnosti, ali se trebamo odreći populističkih mjera i poduzeti prave reforme", zaključio je Jurčić.