Migrantska kriza, na čijem je udaru europski kontinent, ozbiljno je dovela u pitanje Schengenski sporazum, a ukoliko on propadne najteže posljedice osjetit će zemlje zapadnog Balkana, upozorio je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak u intervjuu kojega su u ponedjeljak objavile banjolučke 'Nezavisne novine'
"Kad god nemamo vjerodostojnu strategiju na europskoj razini zemlje donose odluke same za sebe. I to samo pokazuje koliko je važno da Europska unija iziđe s realističnom i izvodljivom strategijom kako riješiti pitanje imigranata. Jer ako nastavimo donositi odluke svatko za sebe, onda možemo doći do situacije da Schengen nestane. A bojim se da bi najveću cijenu toga platili građani zapadnog Balkana", kazao je Lajčak, diplomat koji odlično poznaje prilike u regiji.
Kazao je kako se do sada predlagalo puno nerealnih rješenja koje je bilo nemoguće provesti, što je samo otežalo stanje, no dodao je kako je, unatoč poteškoćama, siguran da će se u konačnici naći provediv odgovor koji bi bio prihvatljiv za sve članice EU, jer je, kako je rekao, sada "realnost stigla one političare koji je nisu htjeli priznati".
Najveći je problem Grčka
Ocijenio je kako je ključ u zaštiti vanjskih granica schengenskog prostora, uz registraciju izbjeglica koje se tamo pojavljuju.
Lajčak smatra da je sada najveći problem to što izbjeglice prolaze kroz Grčku bez posebna nadzora i ograničenja, a do lipnja, kada je rok za uspostavu zajedničke europske službe za nadzor granice, puno je vremena i teško je predvidjeti što se sve do tada može dogoditi.
Na izravno pitanje hoće li sadašnja kriza dovesti do raspada EU Lajčak je odgovorio kako ne vjeruje da će se to dogoditi."EU će biti tu, jer je ona potrebna svim članicama EU pa na te teme ne treba trošiti vrijeme", kazao je šef slovačke diplomacije.
BiH prvo treba ispuniti preduvjete za članstvo
Komentirajući najave iz Sarajeva da će vlasti BiH 15. veljače predati zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU Lajčak je neizravno ustvrdio kako za takvo što trenutačno nisu ispunjeni uvjeti, no okolnosti bi se mogle promijeniti ako do ovog datuma unutar BiH bude postignut barem konačan dogovor o mehanizmu koordinacije odnosa s EU.
"Ako to bude tako, reakcija od strane EU će sigurno biti pozitivnija", kazao je Lajčak očevidno aludirajući na činjenicu da dio članica Unije definitivno ne vidi razlog da BiH podnosi zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa jer nije ispunila preduvjete koji su za to ranije postavljeni.
Upozorenje Republici Srpskoj
Uz usvajanje mehanizma koodinacije riječ je o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma s EU kako bi se tržište BiH otvorilo i za bescarinski uvoz roba iz Hrvatske te o vidljivom napretku na planu provedbe plana reformi prihvaćenog u lipnju 2015. godine.
Lajčak je uputio i izravno upozorenje vlastima u Republici Srpskoj da prestanu prijetiti referendumima, poput onog o radu Suda i Tužiteljstva BiH.
"Ako referendum bude održan, onda će stav EU i međunarodne zajednice biti izričito negativan i imat će ozbiljne posljedice. Prvo, neće se riješiti pitanje pravosuđa. A, drugo, nemam ni najmanje sumnje da će biti veoma negativnih posljedica za organizatore referenduma", poručio je Lajčak.
