Inflacija s kojom se suočavaju hrvatski građani nije uvezena izvana, već se radi o „domaćoj inflaciji“ iza koje stoji rast marži, stoga bi Zakon o ekstraprofitu treba „biti još žešći', rekao je u srijedu saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac
„Kada smo donosili Zakon o ekstraprofitu, trebali smo biti još žešći, a Vlada je svaki dana bila napadana zbog tog zakona. Ja sam je podržao po tom pitanju“, rekao je Lalovac tijekom saborske rasprave o izvješću guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića o financijskom stanju i stabilnosti.
Ono što Lalovac zamjera Vladi je što građanima nije dala točne informacije o uzrocima inflacije u Hrvatskoj.
vezane vijesti
„Vlada cijelo vrijeme govori da se radi o uvezenoj inflaciji, a onda izađe guverner na jednom predavanju i kaže ne, to je domaća inflacija. Vlada donosi krive ekonomske mjere, komunicira li ona s guvernerom“, pitao je SDP-ov zastupnik.
Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić upozorila je da najteži dio tereta podnose oni s najnižim plaćama, s obzirom da je stopa inflacije za niskodohodna kućanstva išla do 30 posto.
„Od 12 posto, koliko iznosi rast prosječne stope inflacije, osam posto otpada na domaću inflaciju, a najveći generator domaće inflacije je rast marži“, kazala je Benčić.
Zbog toga će njezin klub zatražiti izmjene Zakona o dodatnom porazu na dobit koji će uključivati i dobit ostvarenu u 2023.godini.
„Ekstraprofit moraju platiti oni sektori koji su najviše doprinijeli rastu marži, a ujedno imaju utjecaj na rast onih cijena koje predstavljaju egzistencijalne potrebe građana. Nije isto kada marže dižu IT sektor ili trgovački lanci“, naglasila je.
Cijena prehrambenih proizvoda kao što su kruh i mlijeko najviše je narasla, rekla je i zastupnica iz kluba Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.
„Podržala sam Zakon o ekstraprofitu, ministar Primorac je imao hrabrosti kad je uveo taj porez. Ispostavilo se da je trebao biti još širi, s još strožim kriterijima koje treba primijeniti. I brojni ekonomisti govore da treba zadržati porez na ekstraprofit što duže“, kazala je.
Osim rasta inflacije i Zakona o ekstraprofitu, zastupnici su raspravljali o tečaju hrvatske kune.
Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a smatra da bi guverner Vujčić trebao kazneno odgovarati zbog politike aprecijacije kune u odnosu na euro, jer je zbog nje narod siromašniji a hrvatski izvoznici manje konkurentni.
„Za 15,4 posto su cijene robe i usluga proizvedene u Hrvatskoj povećane u odnosu na zemlje eurozone što je smanjilo hrvatski izvoz. Uz to, da tečaj kune nije bio precijenjen, kredit za stan bi umjesto 51 tisuće eura iznosio 43 tisuće eura“, napomenula je Peović.
S druge strane, HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić kaže da bi suprotna politika, politika deprecijacije, bila kobna za građane koji su u vrijeme globalne recesije završili u dugovima.
„Neki su izvoznici možda bili zakinuti, ali kada se prisjetimo razdoblja velike financijske krize, možemo reći da je stabilnost valute spasila ekonomiju. Vidjeli ste koliko je građana tada završilo u dužničkom ropstvu. Da se išlo na deprecijaciju kune, njihov bi dug bio značajno veći“, rekla je.
Na kritike oporbenih zastupnika da fiskalna i monetarna politika nisu usklađene, Perić odgovara suprotno, dodavši da je usklađenost tih dviju politika bila ključna za ulazak Hrvatske u eurozonu.
