Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko besmislenim je danas ocijenio SDP-ov prijedlog osnivanja saborskog istražnog povjerenstva koje bi trebalo rasvijetliti slučaj ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u Munchenu, za koje Njemačka sumnjiči bivšeg agenta i čelnika Udbe Josipa Perkovića te traži njegovo izručenje
'Nisam o tome razgovarao ni u Saboru niti u stranci pa mogu iznijeti samo osobni stav. Iskustvo s istražnim povjerenstvima govori da preko njih nismo ništa riješili. Koji bi bili ciljevi takvog povjerenstva? Da budu povjesničari – za to imamo povjesničare, da budu policija – za to imamo policiju, da budu sud – za to imamo sudove", rekao je Leko, gostujući u emisiji "Intervju tjedna" Radija 101
Dodao je kako je u Hrvatskoj dovoljno rasprava o povijesti, ali da "ne postoji želja da se zatvori knjiga povijesti i nađe konsenzus koji ne bi opterećivao društvo, kako bismo se okrenuli budućnosti".
Leko je odbacio tumačenja da je ograničavanjem primjene europskog uhidbenog naloga, kolokvijalno zvanim 'lex Perković', SDP želio onemogućiti otkrivanje stvarnih nalogodavaca Đurekovićeva ubojstva i tako zaštititi vrh Saveza komunista Hrvatske, budući da je SDP pravni sljednik te stranke. "SDP nije politički, nego pravni sljednik SKH", rekao je Leko, a na primjedbu da je i "personalni sljednik", odgovorio je: "Mnoge su političke stranke u Hrvatskoj, gotovo sve, personalni sljednik SKH, a SDP je jedini koji se ispričao za ono što su radili SKH i KPJ".
Uvjeren je da postupanje Vlade vezano uz taj slučaj nije naštetilo Hrvatskoj i ne očekuje "pedagoške mjere" Europske komisije. "Normalno je u svakoj suverenoj zemlji da sama ima nadležnost nad svojim građanima", rekao je Leko, podsjetivši da se isto ograničenje europskog uhidbenog naloga primjenjuje i u nekim drugim članicama EU.
Osvrnuo se i na izjavu europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding da je Hrvatska spornu odredbu u zakon unijela 'preko noći', a da joj za stavljanje van snage iste odredbe treba 10 mjeseci. Kazao je da Europskoj komisiji i povjerenici treba objasniti da Hrvatska istodobno želi promijeniti Ustav, kako ne bi sve stalo samo na eventualnom izručenju jedne osobe. Naglasio je i kako je "radi demokratske legitimacije i vjerodostojnosti države važno osigurati da se u Hrvatskoj može suditi zločincima, a ne se bojati da bi uhidbeni nalog za nekoga mogao doći iz neke druge države".
Leko očekuje da će Sabor u narednih 10-tak dana raspravljati o građanskoj referendumskoj inicijativi 'U ime obitelji', budući da su nadležna Vladina tijela utvrdila legitimitet prikupljenih potpisa. Uvjeren je da će Sabor zatražiti da Ustavni sud ocijeni ustavnost zahtjeva za raspisivanjem referenduma kojim bi se brak Ustavom definirao kao životna zajednica muškarca i žene.
Iako Saboru nije zadan zakonski rok u kojem mora raspisati referendum, Leko ne vjeruje da će se s raspisivanjem referenduma odugovlačiti.
"O tome kada će se referendum raspisati razgovarat će se u Saboru, a odluka mora biti korisna za Hrvatsku i ne smije ići na štetu nikome", rekao je. Kazao je i kako ne zna za navodnu ideju SDP-a da se raspiše 'referendum o referendumu', odnosno da se, prije raspisivanja referenduma na inicijativu građana, raspiše poseban referendum u kojem bi građani odlučili može li se raspisati referendum o temeljnim ljudskim pravima. "Nisam imao prilike to pročitati. Ako o tome razmišljaju, to je više politička zabava nego mogućnost", ocijenio je Leko.
