Udruge Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske zatražile se danas od hrvatskih državnih institucija da kroz Obiteljski zakon ravnopravno reguliraju registrirane i neregistrirane istospolne zajednice s brakom i izvanbračnom zajednicom, uključujući i posvajanje djece
U priopćenju su navele kako traže i da prestane diskriminacija svih parova bez djece u pogledu nasljeđivanja te da 'bračni drug, to jest istospolni partner ne dijeli nasljedstvo s roditeljima umrlog partnera'.
Udruge traže i da se prihvati nacionalni program za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, uvođenje sustavnoga spolnog odgoja u škole i uklanjanje svih diskriminacijskih sadržaja iz nastavnih programa i školskih udžbenika kojima se koristi u javnim školama.
Traže i dosljednu provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije te posebnu edukaciju sudaca u vezi sa slučajevima diskriminacije na temelju spolne orijentacije.
'Hrvatski sabor i Ustavni sud direktno su odgovorni za činjenicu da je diskriminativna definicija braka ušla u Ustav', tvrde Lezbijska grupa Kontra te udruge Rišpet i Ženska mreža Hrvatske, koje od državnih institucija traže da učine sve 'kako bi se takva definicija uklonila i osiguralo pravo na brak istospolnim parovima'.
Smatraju da ni sada, pošto je na referendumu odlučeno da će u Ustav ući definicija braka kao zajednice žene i muškarca, nema razloga da Vlada RH tretira pitanje zaštite istospolnih obitelji kroz poseban zakon, kao što nema razloga ni za izuzimanje posvajanja djece iz prijedloga zakona. 'To je isključivo diskriminativna politika Vlade od samog početka i posljedica političkih kalkulacija vladajuće stranke', stoji u priopćenju tih udruga.
Ocjenjuju da u hrvatskom društvu ima negativnih stajališta prema manjinama i da nedostaje edukacija o ljudskim pravima te je, kako drže, taj problem potrebno rješavati 'promicanjem različitosti, a ne politikama isključivanja'.
Podsjećaju kako je Vlada odmah zauzela jasno stajalište da neće raspisati referendum o pravima nacionalnih manjina te ističu kako joj 'zasigurno nikada ne bi palo napamet uskratiti pravo na posvajanje djece pripadnicima nacionalnih ili vjerskih manjina'.
Udruge napominju kako mnoga djeca već žive u istospolnim obiteljima, čega je, po njihovu mišljenju, svjesna i Vlada jer uvodi institut roditeljske skrbi za istospolne parove koji odgajaju biološku djecu jednog od partnera.
Državne institucije izravno su odgovorne za položaj osoba koje žive u istospolnim obiteljima kao građani drugog reda u Hrvatskoj i za stvaranje negativnog ozračja prema LGBT osobama u društvu, ocjenjuju, uz ostalo, Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske.
