Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo u ponedjeljak je na svečanosti dodijelio svoje godišnje nagrade Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i hrvatskom medicinskom osoblju te novinaru Borisu Dežuloviću, održavši i javnu tribinu o autonomiji sveučilišta i znanstvenih istraživanja
Centar Miko Tripalo, koji kroz djelovanje svojih članova nastoji dati relevantne prijedloge za ključna pitanje u društvu, Nagradu "Miko Tripalo" za 2021. godinu dodijelio je HLK te medicinskom osoblju, kao zahvalu što su u vrijeme pandemije svoj život stavili u službu humanosti, za njihov požrtvovni rad i nesebičnu brigu za bolesne te savjesno i dostojanstveno spašavanje ljudskih života.
Uručujući nagradu, bivši hrvatski predsjednik i uvodničar javne tribine Ivo Josipović naglasio je dvije dimenzije problema s kojima su se liječnici i medicinsko osoblje susretali tijekom pandemije covida-19 - fizička granica izdržljivosti koja je išla do ruba mogućnosti te pokret koji je "minorizirao medicinsku struku".
vezane vijesti
Predsjednik HLK Krešimir Luetić je u ime 20 tisuća članova komore i 70 tisuća medicinskih djelatnika u Hrvatskoj zahvalio na nagradi koja nosi ime Mike Tripala kao simbola domoljublja i zagovaratelja demokracije, prava i slobode.
"Zdravstvo je u posljednje dvije godine bilo u fokusu društva više nego ikada, za vrijeme pandemije koja je pokazala najvrjednije, a također i negativne strane društva", rekao je i dodao da poraz nije bila opcija "svijeta odgovornosti" pred "svijetom neodgovornosti, ravnozemljaštva i negiranja opasnosti od bolesti".
Nagrada piscu, pjesniku i novinaru Borisu Dežuloviću dodijeljena je zbog zastupanja otvorenosti, demokratičnosti te slobode govora i pisanja, kao temelja suvremenih demokratskih društava.
Dežulović nije bio na dodjeli nagrade, nago je poslao pismo u kojem je naveo da je "fini gospodin Hrvatskog proljeća, Miko Tripalo, devedesetih nestao na marginama hrvatskog društva, kao 'zalutali partibrejker' u Hrvatskom saboru".
Na okruglom stolu o autonomiji sveučilišta akademik Ivica Kostović osvrnuo na pripremu donošenja novog Zakona o znanosti te ocijenio da je predlagatelj bio pogriješio što nije prvo predložio zakon koji bi odredio cijeli reformski paket promjena, pa tek onda donosio zakone koji bi predstavljali pojedinačne reformske korake.
Kostović je istaknuo kako je želja svakog ministra da podvrgne sveučilište, odnosno ograniči njegovu autonomiju, upozorivši da je autonomija sveučilišta ugrožena nizom odrednica, među kojima i niskim proračunima, odnosno činjenicom da je broj sveučilišta u Hrvatskoj porastao sa četiri na devet, a iznos novčanih sredstava ostao isti.
