Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a, u Dnevniku 3 HTV-a poručio je da se radi o 'izrazito privremenoj mjeri, a ne o trajnoj odluci'. Sporno je, naime, to što je došlo do drastičnog povećanja troškova u liječenju hepatitisa: prošle godine za lijekove je utrošeno 13 milijuna kuna, a samo u prva tri mjeseca 2014. već 11 milijuna kuna - prognoza troškova do kraja godine je 132 milijuna kuna.

Birokratskim rječnikom Varga je ustvrdio da 'postojeće smjernice nisu dostatne da bi se mogao točno utvrditi način na koji se uključuje u terapiju', pa je i Povjerenstvo za lijekove raspravljalo o novim smjernicama koje je predložila struka te Varga vjeruje da će se vrlo brzo doći do rješenja.

Tatjana Reić, žena s brojnim funkcijama - predsjednica je Saveza oboljelih od hepatitisa, predsjednica Europske asocijacije udruga za bolesti jetre, povjerenica Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i savjetnica Viral Hepatitis Prevention Boarda - poručila je da je riječ o diskriminaciji jer su 'jedino pacijenti oboljeli od hepatitisa skinuti s liste, odnosno s popisa posebno skupih lijekova'. Cijelo desetljeće oboljeli su se borili da se ti lijekovi stave na popis posebno skupih lijekova jer 'ni tada, a posebno danas, u bolničkim proračunima nije bilo novca za liječenje, posebno oboljelih od hepatitisa C'.

'Tvrdimo da ovo do daljnjega, koliko smo shvatili - do izlaska iz državne riznice, znači da se narednih sedam mjeseci faktički neće uključivati novi pacijenti jer bolnice nemaju novca. To su rekli i iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika', kazala je Reić. Govoreći o troškovima, napomenula je da je upravo u Varginom mandatu HZZO stavio na listu posebno skupih lijekova nove terapije, tzv. trojne lijekove, pri čemu su napravljene financijske projekcije i predviđen je broj pacijenata.

'Naravno da su te terapije skuplje, ali osiguravaju puno veću izlječivost. Jer nemojmo zaboraviti da je hepatitis bolest s malignom prognozom', rekla je Reić.

'Da su se s liste skinuli karcinomi i nekakve druge dijagnoze, koje su društveno prihvatljivije bolesti, skočila bi hrvatska javnost, digli bi se svi na noge. Hepatitisi su inače zanemarena bolest i smatra se da je to oboljenje narkomana, promiskuitetnih osoba, MSM populacije. Ovim smo još više diskriminirani, a to što je gospodin Varga rekao - u praksi nije tako. Imamo iskustvo unazad 10 godina, kada smo bili na bolničkim proračunima i kada su liste čekanja bile po pet godina', istaknula je Tatjana Reić.

'Naravno da nema diskriminacije, a radi se o teškim pregovorima s farmaceutskom industrijom, no rješenje je na pomolu i uskoro će biti sve riješeno', zaključio je Varga.