Uz kamatu na štednju od tri posto to bi, potvrdio je, Lalovac značilo da građani koji imaju štednju od najmanje 400 tisuća kuna neće plaćati porez na zaradu od kamata, piše Novi list.

Za godišnji prihod od kamata veći od 12 tisuća kuna plaćat će se porez od 12 posto, što je zapravo niže nego u većini europskih zemalja gdje se taj porez plaća po kamati od 15 pa čak do 30 posto.

Tako bi primjerice građani koji imaju milijun kuna štednje, uz kamatu od 2,5 posto, godišnje imali prihod od kamata od 25 tisuća kuna, ali bi porez, kad se odbije neoporezivi dio od 12 posto, plaćali na 13 tisuća kuna, piše Novi list

Iako je Lalovac jučer govorio o poreznu na kamate na štednju kao o gotovoj stvari veliko je pitanje hoće li se taj novi namet uvesti. Premijer Zoran Milanović je prije neki dan rekao kako je 'to na meniju', ali da će politička odluka biti hoće li s menija biti i uzeto.

Premijer je tad ustvrdio da novi porezi ni koncepcijski niti financijski nisu rješenje, nego treba vidjeti kao smanjiti rashode opće države.

'Prema tome, vidjet ćemo, šanse za to nisu velike', rekao je Milanović, te pojasnio da je to tako naročito kad je u pitanju porez na nekretnine

Iz oprečnih izjava pomoćnika ministra financija i premijera može se zaključiti kako u Vladi nije postignuta suglasnot hoće li se od 1. siječnja 2015., kao što je najavljeno Bruxellesu, uvesti porez na kamate na štednju.

Cijeli članak pročitajte ovdje