Svaka treća lisica zaražena je lisičjom trakavicom i može zaraziti čovjeka. Posredno i preko domaćih životinja. Jajašca trakavice nosi oko njuške, na šapama, a najviše ih ima u izmetu koji ostavlja na najvidljivijim mjestima kako bi obilježila svoj teritorij. Ivana Megla za Dnevnik Nove TV svjedičila je o tome kako je jedva preživjela lisičju trakvicu. Stigla je liječniku Stipislavu Jadrijeviću, specijalisti abdominalne kirurgije. Nalazi su pokazivali da ima rak.

'Kad sam bila operirana su mi došli i rekli da nemam tumor nego lisičju trakavicu', navodi da je bila sretna, ali nije prošlo sve tako lako. Neko joj je vrijeme bilo dobro, ispričala je, a onda je dobila cirozu jetre.

'Onda sam išla na transplantaciju jednu pa drugu', rekla je. S četvrtom jetrom živi šest mjeseci. Lisičja trakavica može kod ljudi zaista uzrokovati tešku kliničku sliku - simptome poput boli u desnoj strani trbuha ili temperature, a može proći i više od 10 čak 15 godina da se uopće dijagnosticira. Stipislav Jandrijević govoreći za Dnevnik Nove TV rekao je da se ljudi najjednostavnije mogu zaraziti lisičjom trakvicom hranom, ako lisica ostavi jajšca negdje u vrtu, na, primjerice, salati, jagodi ili nekom drugom voću koje raste na tlu.

'Ingestijom takve hrane dođe do zaraze i pasjom i lisičjom trakavicom. Pasja je češća, lisičja trakavica se u posljednje vrijeme nešto češće javlja, ona nije bila za naša područja toliko poznata', navodi.

'U posljednje vrijeme, nakon što smo cijepili lisice mamcima protiv bjesnoće, populacija lisica je porasla pa imamo i prve pacijente s lisičjom trakavicom koja je puno agresivnija od pasje trakavice', dodao je Jadrijević. Ističe kako lisičja trakvica ima nespecifične simptome.

'Od nekakve upale i slično. U početku to prođe asimptomatski. Tek nakon nekog vremena, kad se trakavica razmnoži u organizmu, prvenstveno u jetri, može doći i do pluća, onda pacijenti počnu osjećati simptome - nelagodu, tupu bol pod desnim rebrenim lukom, temperaturu, tresavice', rekao je te dodao da onda trebaju potražiti pomoć liječnika.

'Može se posumnjati da se radi o jednoj vrsti trakavice, a da bi dokazali da se radi baš o lisičjoj trakavici, moramo napraviti gensko testiranje i patohistološki nalaz', objasnio je Jadrijević. Iako su nalazi kod Ivane pokazli sumnju na karcinom jetre, nakon što je obrađena u bolnici u Bjelovaru zbog tupih bolova, upućena je k doktoru Jandrijeviću.

'I ja sam mislio da se radi o karcinomu. Bila je komplicirana operacija - morao sam od pacijentice izvaditi cijelu jetru van i na drugom operacijskom stolu očistiti jetru od lisičje trakavice. Smatrao sam da je tumor i zdravi dio jetre sam vratio u pacijenticu', opisao je te dodao kako je tek nakon pet dana shvatio, kad im je patolog rekao da se ne radi o tumoru, nego lisičjoj trakavici.

'Tada sam prvi put čuo da u Hrvatskoj postoji lisičja trakavica', zaključio je Jadrijević.