iz švedskog kuta

'Ljudi se previše plaše Covida-19': Što je to rekao švedski epidemiolog Johan Giesecke da o tome bruji cijeli svijet

22.04.2020 u 12:24

Bionic
Reading

Poznati epidemiolog i savjetnik švedske vlade, suradnik Svjetske zdravstvene organizacije, smatra da je Covid-19 tek malo jača gripa, metode borbe protiv pandemije većine europskih vlada smatra pogrešnima te strahuje od nezaposlenosti, sloma demokracije i pojave diktatura

Bio je to jedan od neobičnijih intervjua na UnHerdu, pohvalili su se na internetskoj stranici u sklopu The Posta. Ova stranica ima dva cilja u skladu s igrom riječi u njenom nazivu: suprotstaviti se prevladavajućem mentalitetu stada (unherd) novim i smjelim razmišljanjima te pružiti platformu idejama, ljudima i mjestima (unheard).

Profesor Johan Giesecke bio im je sugovornik po mjeri. Ovaj poznati epidemiolog i savjetnik švedske vlade radio je na reviziji međunarodnih zdravstvenih propisa u sjedištu WHO-a i bio prvi glavni znanstvenik Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). O epidemiologiji zaraznih bolesti napisao je udžbenik, a sada o ovoj temi drži katedru na Medicinskom sveučilištu Karolinska instituta u Stockholmu.

Evo čime je izazvao toliku buru i zašto njegove riječi sad važu stručnjaci i laici širom svijeta.

Zašto je zatvaranje država loša politika, poslušajte što kaže prof. Johan Giesecke Izvor: Društvene mreže / Autor: UnHerd

Politika zatvaranja, kakva se provodi u mnogim europskim zemljama, ne temelji se na dokazima, smatra Giesecke. Jedina ispravna politika je zaštititi samo stare i slabe. I to će na kraju dovesti do imuniteta stada kao 'nusproizvoda'.

'Znamo da je pranje ruku dobro, ali zatvaranje granica i škola te socijalno distanciranje zapravo nemaju znanstvenu podlogu', kaže Giesecke.

Početni britanski odgovor na pandemiju, dakle politika imuniteta krda, bio je puno bolji od kasnijeg 'zaokreta od 180 stupnjeva', smatra švedski epidemiolog, a rad Imperial Collegea drži 'ne baš dobrim'. Imao je, kaže, prevelik utjecaj na politiku, to više što nikad nije valoriziran.

'Velika Britanija imala je sličnu politiku kao Švedska; od ljudi se tražilo da ostanu kod kuće, ali bez prisile... A onda je izašao poznati članak nakon kojeg je Velika Britanija napravila okret za 180 stupnjeva. Strategija je i u Švedskoj i u samom početku u Velikoj Britaniji bila zaštititi starije i nemoćne osobe', rekao je Giesecke.

'Taj dokument Imperial Collegea nije bio dobar. Modeli su korisni za proučavanje, ali rijetko vam govore istinu. Taj rad nikad nije znanstveno recenziran; to je samo interni izvještaj', objasnio je švedski epidemiolog. 'To je fascinantno, mislim da nikad neki drugi znanstveni uradak nije ostavio takav znanstveni dojam na svijet kao taj prilično diskutabilan rad.'

Za Gieseckea je rad znanstvenika s londonskog koledža jednostavno - pretjerano pesimističan.

'Model je pretpostavljao je da će kapaciteti bolnica ostati isti. U Švedskoj smo udvostručili kapacitete intenzivne njege i mislim da su Ujedinjenom Kraljevstvu znali za to, ali je dokument to potpuno previdio', rekao je Giesecke.

Covid-19 je 'blaga bolest', slična gripi, a ljudi su uplašeni jer je riječ o nepoznanici, smatra Giesecke. Stvarna stopa smrtnih slučajeva iznosi oko 0,1 posto i rezultati će na kraju biti slični za sve zemlje. U konačnici, barem polovica stanovništva i Velike Britanije i Švedske preboljet će Covid-19, pokazat će masovna testiranja na antitijela.

Ako rješenje nije u krutim mjerama izolacije i 'zaključavanju', što bi drugo moglo spustiti krivulju zaraze?

'Pa, jedno je imunitet. Druga stvar je to da će slabi i stari umrijeti prvi, a nakon toga umirat će se manje', pojašnjava virolog. 'Sve će zemlje imati izlazne strategije i popuštati s restrikcijama pa će pogledati brojke i reći: 'Ooo... brojke se povećavaju, idemo isprobati drugu strategiju i proglasiti da ovo uspijeva!'

Kad je prvi put čuo o uvođenju restriktivnih mjera, Giesecke se, kaže, zapitao: 'Kako će ih olabaviti? Po kojim će se kriterijima otvarati škole? Je li itko od tih snažnih i odlučnih političara razmišljao o tome kako se izvući iz ove situacije?'

'Danska ne funkcionira bolje od Švedske u pogledu smrti po glavi stanovnika. Norveška ima male staračke domove dok su u Švedskoj veliki pa virus može ubiti više ljudi u velikom staračkom domu i to je dio razloga, ali ne svi', objašnjava razlike u rezultatima borbe protiv pandemije u skandinavskim zemljama. 'U Finskoj se virus nikad nije ni proširio jer su započeli svoje mjere prije nego je pandemija stigla do njih. Razgovarajmo za godinu dana, kad će, vjerujem, razlike na kraju biti vrlo malene.'

Giesecke, i to nervira mnoge, smatra da se ljudi previše plaše Covida-19...

'Mislim da smo suočeni s cunamijem prilično blage bolesti koja se nadvila nad Europom. Većina ljudi neće ni znati da je zaražena', uvjeren je švedski epidemiolog.

'Stvarna smrtnost bit će mnogo, mnogo manja od brojke o kojoj su ljudi govorili. Bit će to kao malo jača sezona gripe sa stopom smrtnosti od 0,1 posto', uvjeren je Giesecke.

Švedska u doba pandemije
  • Švedska u doba pandemije
  • Švedska u doba pandemije
  • Švedska u doba pandemije
  • Švedska u doba pandemije
  • Švedska u doba pandemije
    +2
Švedska u doba pandemije Izvor: EPA-EFE / Autor: JOHAN NILSSON

Zatvaranje i izolacija mogu odgoditi neke smrtne slučajeve za nekoliko mjeseci, ali Gieseckea brinu ekonomija, nezaposlenost i diktature koje se javljaju u demokratskim zemljama poput Mađarske, koja je 'dobila doživotnog premijera'.

'Mislim da posljedice mogu biti ogromne, ali mi ih još ne vidimo. Nisu ugroženi samo stari i krhki, postoje i drugi ljudi koje treba zaštititi.'