Hrvatska bi u sljedećem sazivu Europskog parlamenta trebala imati 11 zastupnika, jednog manje nego u sadašnjem. Ministar uprave Arsen Bauk u razgovoru za Media servis otkrio je i novost vezanu uz izbor europarlamentaraca, a to je da će biti 'veliki glasački listić jer će na njemu biti svi kandidati budući da su prvi put u Hrvatskoj uvedene otvorene liste u izborni sustav'
Otvorene liste biračima omogućuju da u postupku glasovanja izražavaju različite kandidatske i stranačke preferencije, a Bauk je, kaže, upravo danas prisustvovao i jednoj prezentaciji o tome.
Ministar je rekao i da nije izgledna opcija da se izbori za Europski parlament održe istog dana kada i lokalni izbori. O tome kada će biti održani ti izbori odlučit će predsjednik koji ih raspisuje, a ovise, kaže, i o vanjskopolitičkim elementima.
Inače, ministar uprave još se jednom osvrnuo na dvojezične natpise i ponovio da će oni biti postavljeni u primjerenom roku i na odgovarajući način. Vlada neće odustati od ustavne obveze da to učini, rekao je Bauk za Media servis.
'Prema Ustavnom zakonu, a temeljem rezultata popisa stanovništva potrebno je provesti dvojezičnost u 20 gradova i općina u Hrvatskoj gdje više od trećinu stanovništva čine pripadnici srpske nacionalne manjine te po jedan grad, odnosno općina u kojima su pripadnici drugih manjina - češke, slovačke, talijanske i mađarske nacionalne manjine', rekao je Bauk
Troškove dvojezičnih natpisa na državnim institucijama trebala bi snositi ministarstva, a ostalo što je u nadležnosti gradova i općina, oni sami.
'Treba naglasiti da temeljem Zakona o uporabi jezika i pisma gradska vijeća mogu odlučiti da u određenim naseljima ili dijelovima naselja nema dvojezičnih natpisa jer struktura stanovništva nije takva. Naravno, to je ponovno podložno ocjeni ustavnosti, no ako razlozi postoje, onda je to opravdano', kaže Bauk.
Kao primjer ističe grad Vukovar, odnosno Spomen-dom Ovčara i Memorijalno groblje.
'U svakom slučaju, po meni bi to bilo opravdano izuzeti iz primjene, ali to je i dalje primjena Zakona jer on predviđa izuzetke', pojašnjava ministar.
Bauk na kraju podsjeća kako je Ustavni zakon jasan i donesen prije 11 godina.
'Sve ovo što danas čujemo - možda je mjesto za raspravu Hrvatski sabor. Ipak vjerujem da svi oni koji ozbiljno sudjeluju u političkom životu ne mogu izgovoriti da Zakon ne treba primjenjivati. Dakle, možete ga primijeniti ili promijeniti. A mjesto za promjenu je Sabor. Objektivno, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina bio je jedan od važnijih propisa koje je Hrvatska donijela u procesu pristupanja Europskoj uniji i nisam siguran koliko je u ovome trenutku u tom smjeru moguće mijenjati Zakon', zaključio je Bauk.
