skup sport

Lov za zaradom: Provjerili smo jesu li se u Zagrebu uredi počeli pretvarati u stanove

02.09.2023 u 11:13

Bionic
Reading

U Hrvatskoj, u kojoj cijene kvadrata za stanovanje dosežu povijesne maksimume, a dobar dio populacije živi od rentijerstva, poslovni prostori postaju ono što su donedavno bile garaže – prostor za život ili prilika za dobru zaradu

Poslovni prostor u prizemlju zgrade pretvoren u stan ili apartman za rentanje. Trend koji je godinama uočljiv diljem obale, na kojoj je, kako se često kaže, svaka šupa postala apartman, polako postaje prisutan i na kontinentu, što je vidljivo po oglasnicima za nekretnine. Prostori nekad namijenjeni za različite tipove manjih ureda, tihih obrta ili čak kafića prenamjenjuju se u apartmane ili stanove za život premda su u većini slučajeva ulični, prizemni i bez potrebne doze privatnosti, a neki nemaju ni prozor.

No prenamjena poslovnog u stambeni prostor nije jednostavna i zahtijeva ishođenje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine. Kakva je situacija u Zagrebu, upitali smo u Gradu, u kojem su najprije pojasnili da predložena prenamjena mora biti u skladu s važećim prostornim planom, zakonima i podzakonskim propisima. Uz to, dodali su da se, kada se rade takve prenamjene, za radove koji se izvode nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

U Gradu navode da imaju brojku zatraženih dozvola za promjenu namjene u posljednje tri godine, ali ne znaju koliko je prostora pretvoreno u stanove.

'Postupci koji se vode kroz elektronički program eDozvola Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ne omogućavaju nam filtriranje predmeta prema namjeni građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline', stoji u odgovoru iz Grada.

Drugim riječima, moguće je da je prenamjena zatražena za nešto drugo osim za pretvaranje u stambeni prostor.

Prema brojkama koje je dostavio Grad, od početka 2023. godine zaprimljeno je 108 zahtjeva za izdavanje dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, izdano ih je 15, za 53 zahtjeva postupanje je još uvijek u tijeku, a preostali su odbijeni, odbačeni ili je postupanje obustavljeno jer su vlasnici odustali od podnesenih zahtjeva.

'Tijekom 2022. godine zaprimljeno je 137 zahtjeva, izdana je 51 dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, a postupanje po 13 zahtjeva još nije pravomoćno okončano. Tijekom 2021. godine, po ukupno zaprimljenom 121 zahtjevu, izdano je 35 dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine', naveli su iz Grada i dodali da kada se za promjenu namjene postojećeg poslovnog prostora u stan izvode radovi za koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, tada se takva rekonstrukcija odobrava građevinskom dozvolom.

Boro Vujović, vlasnik Operete, agencije za trgovinu nekretninama, kaže da se takvi prostori najčešće prenamjenjuju u stambeno-poslovnim zgradama u kojima su nekad bili uredi.

'Nekad je takve urede dosta teško staviti u funkciju pa se ljudi odlučuju za njihovu prenamjenu u apartmane za najam ili za stanovanje jer im je to priuštivije od kupovine stvarne nekretnine za stanovanje. Ne bih rekao da toga ima previše na tržištu. Prije bih govorio o izdvojenim slučajevima. U posljednje vrijeme trend je da u zoni M2, u kojoj se mora graditi pretežito poslovna namjena, investitori rade tzv. poslovne apartmane. To su ustvari poslovni prostori koji se zovu poslovni apartmani', kazao je Vujović.

Napominje da je važno imati na umu prilikom kupovine takvih prostora, sa željom da ih se prenamijeni, a nerijetko se može dogoditi da do toga i ne dođe, to da su režijski troškovi, vode, struje i komunalija, višestruko veći i da banke za kupnju takvih prostora ne odobravaju stambene kredite.

'Ako se ishodi potrebna dozvola, onda treba podnijeti zahtjev za promjenom režijskih troškova, ali ishođenje potrebne papirologije za prenamjenu nije jednostavno. To traje i nećete je uvijek dobiti. Postoji razlog zbog kojeg je negdje bio poslovni, a ne stambeni prostor', zaključio je Vujović.