Nakon što su dva dana raspravljali o izmjenama Zakona o HNB-u, u petak se u Saboru pojavio i guverner Boris Vujčić kako bi predstavio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike Hrvatske narodne banke za drugu polovicu 2015. godine. Glavna tema je opet bila revizija HNB-a
Govoreći o HNB-u, Vujčić se već u izlaganju osvrnuo na poslovanje i reviziju. 'Moram istaknuti da se HNB ne financira iz državnog proračuna, kako se ovdje govori, već iz vlastitog troška', kazao je Vujčić.
Što se tiče revizije poslovanja, Vujčić je poručio da ona svih ovih godina postoji i da je provodi, sukladno zakonu koji je Sabor donio, vanjski revizor te on podnosi izvješće Saboru.
S obzirom na to da su prošlih dana zastupnici govorili kako se u HNB-u trošilo na škampe i masaže, Vujčić je i na to imao odgovor. 'HNB nikome ne plaća saune i masaže, ne služimo škampe i jastoge niti isplaćujemo božićnice i regrese. Isto tako ne zapošljavamo nikakve masterchefove i sommeliere već smo usluge restorana i nekih drugih usluga eksternalizirali. Znači, to nisu uopće zaposlenici HNB-a. I time smo ostvarili uštede između 20 posto i 40 posto u odnosu na to da sami zapošljavamo te djelatnike', rekao je Vujčić.
'HNB štiti spekulante. Jer da nije tako, ne biste dopustili kredite u švicarskim francima zbog čega je 70 tisuća obitelji palo na prosjački štap. Sada ništa ne činite kako biste spriječili porast kamatnih stopa do čega će neminovno doći', poručio je guverneru Branimir Bunjac iz Živog zida.
'Ja sam vjerojatno zadnja osoba kojoj možete govoriti da nisam bio svjestan razlika kredita u švicarskim francima jer sam upravo ovdje o tome govorio. Nitko me tada nije podržao, pisalo se da ljudima želim uskratiti kredite i da radim od buhe slona. Sabor jedini može zabraniti te kredite pa govorite krivoj osobi', odgovorio je guverner Vujčić.
SDP-ov Boris Lalovac upitao je pak Vujčića kakvo je njegovo mišljenje o jučerašnjem priopćenju Europske centralne banke. 'Na grub način odgovoreno je da se u slučaju Državne revizije radi o političkoj, neprofesionalnoj i nekompetentnoj instituciji, a kada se postavilo pitanje možemo li mi glasati također je navedeno da to ne bi trebalo dolaziti u obzir', kaže Lalovac.
S obzirom na to da je, kako kaže, stav ECB-a taj da zastupnici ne bi trebali glasati o izvještajima HNB-a, Lalovac je zaključio da zastupnici sada mogu proglasiti da je radni dan gotov i otići doma.
'Ja sam pročitao mišljenje ECB-a i nigdje ne piše da se radi o nestručnoj i političkoj organizaciji', odgovorio je Vujčić.
Marina Škibolu iz Živog zida zanimalo je što je HNB poduzeo u slučaju RBA zadruga. 'Nemojte stvarati državu u državi što HNB trenutno je', poručio je Vujčiću.
Odgovorio mu je viceguverner Bojan Fras poručivši da su RBA zadruge strane kreditne institucije, a takve institucije HNB ne licencira. 'Ako postoji problem i nezakonitost rada kako su davale kredite, onda postoje druga nadležna državna tijela', poručio je Fras.
Žestoko je HNB napao Ivan Lovrinović. 'Vi ne vodite politiku kamatne stope, vi nemate temeljnu kamatnu stopu. Vi naprosto niste središnja banka, mi trebamo tek izgraditi središnju banku. I dobro je netko rekao, vi ste obična velika mjenjačnica', kazao je Lovrinović.
Što se tiče samog izvještaja, u njemu se navodi da se gospodarski rast nastavio u drugoj polovici 2015., i to nešto izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu.
HNB navodi da je pritom ostvareno razmjerno veliko povećanje izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Istodobno je na tržištu rada zabilježen rast broja zaposlenih i pad broja nezaposlenih osoba.
Inflacija potrošačkih cijena u drugom se polugodištu smanjila, ponajprije zbog prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na domaće cijene.
U takvim uvjetima monetarna politika HNB-a i dalje je bila usredotočena na održavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava, uz istodobno održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, koja je ključan preduvjet za održavanje financijske stabilnosti u zemlji. Krajem trećeg i u četvrtom tromjesečju 2015. središnja je banka, kako navodi, nizom povezanih mjera smirila pritiske na deviznom i novčanom tržištu do kojih je došlo zbog donošenja zakonskih izmjena kojima se regulira konverzija kredita u švicarskim francima.
Razmjerno snažna fiskalna konsolidacija provodila se i u drugoj polovini godine, no dug opće države nastavio se povećavati, stoji, među ostalim, u izvješću HNB-a.
