Lukašenko, koji se suočava s najozbiljnijom krizom u 26 godina vladavine, otputovat će u rusko crnomorsko ljetovalište Soči, svjestan da mu je sudbina u Putinovim rukama.

Ekonomska i vojna podrška iz Moskve mogla bi mu pomoći da okrene situaciju u svoju korist dok se njegove sigurnosne snage brutalno obračunavaju s prosvjednicima.

Bjeloruska oporba optužuje Lukašenka za namještanje prošlomjesečnih predsjedničkih izbora, dok on kaže da je pošteno pobijedio s 80 posto podrške. Otad su tisuće ljudi uhićene i gotovo svi ključni oporbeni čelnici su zatvoreni, deportirani ili prisiljeni na bijeg iz zemlje.

Barem 100 tisuća prosvjednika izišlo je na ulice glavnog grada Minska u nedjelju, izazivajući Lukašenka povicima "Ti si štakor". Policija kaže da je privela preko 400 ljudi.

Putinovi postupci dosad svjedoče da ne želi vidjeti pad čelnika susjedne bivše sovjetske republike pod pritiskom ulice - iako se Lukašenko često pokazao kao kompliciran i težak saveznik.

Prošli mjesec Putin je rekao da je spreman poslati policijske snage u Bjelorusiju na Lukašekov zahtjev, ali samo ako neredi u toj zemlji izmaknu kontroli. U ponedjeljak će Rusija poslati svoje snage u Bjelorusiju na zajedničke "slavenske bratske" vojne vježbe do 25. rujna, javlja novinska agencija RIA prenoseći riječi ministra obrane.

Rusija je također ponudila restrukturiranje bjeloruskog duga i potporu bankarskom sustavu. 

Cijena daljnje podrške Moskve moglo bi biti Lukašenkovo prihvaćanje čak i veće ruske dominacije u odnosu dviju zemalja.

Kremlj odavno zagovara tješnju političku i ekonomsku integraciju s Minskom, uključujući i zajedničku valutu, no Lukašeno je odolijevao pritisku svoga moćnijeg susjeda.

Međutim, pozicija bjeloruskog čelnika mogla bi postati izrazito nesigurna ako se prosvjedi nastave.

Prosvjed u nedjelju bio je jedan od najvećih dosad. 

"S ovim prosvjedom moramo pokazati da on ne kontrolira zemlju, da nije u poziciji da govori u ime Bjelorusa", rekao je Gennady (35), logistički radnik koji nije želio otkriti svoje prezime.