Ni dva mjeseca otkako je povukao vlastitu odluku o povećanju kamatnih stopa novih i postojećih kredita, predsjednik uprave Zagrebačke banke dao je intervju Novom listu i tvrdi kako je povišenje kamata neminovno, no isto tako da se ne slaže s fiskalnom i monetarnom politikom koju vodi guverner Željko Rohatinski
Luković je oštro kritizirao najavu Vlade o preispitivanju drugoga mirovinskog stupa optuživši je da time ruši kreditni rejting države, a neizravno ju je okrivio i za rast kamatnih stopa jer visokim fiskalnim deficitima stvara pritisak na financijsko tržište i na kamate. Stari krediti Zagrebačke banke uskoro će tako porasti od 0,5 do jedan posto, čime bi se cijena odobrenih kredita izjednačila s novima. Odluka o rastu kamata još nije donesena, ali 2009, rekao je, dovoljno je dug rok.
Luković je, međutim, neočekivano otvorio još jednu vruću temu, a to je tečaj, zapitavši se je li cijena koja se plaća za njegovo čuvanje primjerena. Najjači je to i dosad najotvoreniji poziv nekog bankara središnjoj banci da popusti stege i oslabi kunu. 'Nije jednako tečaj braniti u uvjetima u kojima imate veću ponudu deviza od potražnje, što se događalo do sredine prošle godine, kada je to bilo lakše, i danas, kad je pitanje brani li se obranjivo ili neobranjivo', rekao je Luković. Dodao je da promjena tečaja do desetak posto ne bi za banke bila pretjerano zabrinjavajuća.
Na tu je njegovu izjavu oštro danas u izjavi za Večernji list reagirao guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je kazao kako ne može razumjeti da poslovni bankar izlazi u javnost s takvim izjavama i stvara psihozu koja može uzrokovati povlačenje depozita iz vlastite banke i cijelog bankarskog sustava.
'To nije profesionalno ponašanje, pogotovu ako dolazi od predsjednika uprave najjače banke u Hrvatskoj', kaže Rohatinski. Guverner dodaje da bez obzira na sve domaće i inozemne aktivnosti ne stoji Lukovićeva teza da je stabilnost tečaja neobranjiva.
'Naprotiv, smatram da imamo dovoljno manevarskog prostora da ga svi zajedno branimo. Pokaže li se da to mora činiti samo središnja banka, morat ćemo se odlučiti na oštrije mjere nego do sada', rekao je guverner. Rohatinski priznaje da u ovoj godini zbog niza poznatih razloga jačaju pritisci na tečaj, no s deprecijacijom svi na neki način gube pa bi bilo logično da svatko u svojem području pridonese održavanju njegove stabilnosti.
Devizne pričuve banaka otprilike su jednake kao i one središnje banke, gotovo osam milijarda eura, a HNB je dosadašnjim potezima bitno povećao maneverski prostor bankama da se mogu koristiti tim sredstvima.
'U interesu je banaka da održavaju stabilnost tečaja. I dalje ćemo nastojati ublažavati monetarne uvjete ako bude trebalo, ali to znači i da poslovne banke moraju preuzeti rizik na sebe. Deprecijacija bi povećala otplate kredita, a time i rizik da krediti neće biti vraćeni', kazao je guverner.
Lukovića ne zabrinjavaju rizični krediti, ali tvrdi da nepromijenjen tečaj neće pomoći u smanjenju uvoza, a odmoći će u turističkoj sezoni jer će gosti iz zemalja u kojima je valuta oslabjela biti manje sposobni doći u Hrvatsku. Bolje je osigurati da promjena tečaja bude pravodobnija i niža nego poslije, nekontrolirana i viša.
