Hrvatski 'financijski CSI' po svemu sudeći prestaje biti izdvojeno tijelo i pripaja se golemom sustavu Porezne uprave, a nakon što su u sklopu porezne reforme očito ispucali svoju kvotu prigovora, primjedbi i korekcija - mostovci će se morati zadovoljiti časnom riječi ministra Zdravka Marića da se u ovom slučaju mijenja samo forma, nikako ne i sadržaj. A šef ove slavne grupe, 40-godišnji Dubrovčanin Paulino Lonza znat će se prilagoditi. U kratkoj ali dosta pravocrtnoj karijeri on se ionako uspinjao upravo po hijerarhiji Porezne uprave - doduše ne u Zagrebu, nego u Dubrovniku - te je od šalterskog službenika u manje od deset godina prosperirao do mjesta šefa Odjela za PDV. Zna on što znači pojam 'sistem'.

Vrhunac dotadašnje karijere dosegao je u doba famozne fiskalizacije, kada je na jugu Dalmacije vodio žestoke ratove s ugostiteljima i na koncu ipak pobijedio. S Anom Dorić koncem 2014. godine u Ministarstvo financija povukao ga je friški ministar Boris Lalovac, njegov osobni poznanik iz studentskih dana, koji je namjerio osnovati nadtijelo što će - po uzoru na paralelni uskočki sustav u policiji, odvjetništvu i sudstvu - zaobići tromu, metastaziranu i često korumpiranu birokraciju te rješavati stvari po kratkom postupku.

Bio je to dobro tempiran potez: netom nakon što je ušla u Europsku uniju Hrvatska je postala vrlo zanimljiv protočni bojler za pranje novca, biznis na kojemu se - čak i po konzervativnim procjenama - samo na njenom teritoriju zagubi i do milijardu eura godišnje. Lalovac je otišao na turneju po svjetskim centrima moći i moljakao za pomoć, a najspremnijima su se pokazali Amerikanci i Nijemci koji su konačno otvorili baze podataka i pružili vrlo konkretnu asistenciju, uključujući fizičku obuku. Uvjet je bio da se radna snaga probere na nižim razinama i među mlađim, dokazano nekorumpiranim kadrovima koji će proći najrigoroznije sigurnosne provjere. I tako je u igru ušao mladi Dubrovčanin Lonza.

'Još na fakultetu bio je najbolji i jasno se pokazivala razlika u odnosu na ostale. On je 'lumen' za financijske transakcije i jedan od najpoštenijih ljudi koje sam ikad upoznao', kazat će Lalovac za tportal. Ovu temu nije želio previše širiti jer bi se, kaže, moglo protumačiti da ima osobne veze s vodstvom trenutno najzanimljivijeg državnog tijela - a to bi onda bilo kontraproduktivno.

'Tim ljudima sam osigurao osnovne uvjete i pustio ih da rade te zbilja ni u jednom trenutku nisam imao pojma čime se bave', kune se bivši ministar financija.

Dugogodišnji član HDZ-a

Na ovom mjestu vrijedi napomenuti da je njegov studentski kolega Paulino Lonza dugogodišnji član HDZ-a i da je tek nedavno formalno istupio iz stranke. U prvih godinu dana rada Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara djelovao je u sjeni, no rezultati su bili poprilično dojmljivi: obradili su preko pedeset većih slučajeva i ušli u trag oko 1,5 milijardi opranih kuna. Fizički najveća lovina im je afera oko otkupljenog zlata, a medijski najatraktivnija Zdravko Mamić te njegovih navodno utajenih i isisanih skoro 300 milijuna kuna - i, što je još važnije, na osnovi njihovih prijava rađale su se vrlo solidne i održive optužnice.

Šefica Ana Dorić ipak nije izdržala pred prvim naletom HDZ-a, stranke koja je kao jedan od rijetkih detalja kontinuiteta između Karamarkovog i Plenkovićevog doba prenijela inzistiranje na navodno tehničkom preustroju poreznog USKOK-a: u svibnju je zbog službeno nepoznatih razloga podnijela ostavku i prepustila palicu Paulinu Lonzi.

To se nije smatralo velikim potresom jer je upravo njih dvoje osmislilo, kadrovski ekipiralo i vodilo ovu elitnu financijsku postrojbu, pa se nastavilo s radom. Iz sjene su ipak malo, pomalo morali izaći zbog medijskog pritiska, pa se i sam Lonza ovih dana odlučio na prvi javni nastup: otkrio je da trenutno rade na stotinjak predmeta i ukupno oko milijardu kuna opranog ili utajenog novca - valjda tek toliko da se u idućim mjesecima konkretno može procijeniti učinak njihovog utapanja u Poreznu upravu. Pametno nije spominjao namjere sadašnjeg i budućeg šefa Zdravka Marića; o tome se ionako izjašnjava Most, stranka koja je poreznom USKOK-u već početkom ove godine jednom spasila glavu.

Ako ustreba, izgleda, u svoje okrilje prigrlit će ih ministar policije Vlaho Orepić, a ni sam USKOK ne bi se bunio.

'Još uvijek razgovaramo i tražimo rješenje kako bi se zadržala njegova potpuna neovisnost', otkriva za tportal saborski zastupnik Mosta Maro Kristić. U ovom slučaju on je trbuhozborac manjeg koalicijskog partnera, ali i osoba s direktnim uvidom - Paulina Lonzu, naime, poput Lalovca poznaje barem petnaestak godina.

'On je najveći profesionalac kojeg poznajem: vrlo je korektan prema ljudima, ali nikakva poznanstva na njega ne mogu utjecati više od zakona. Takav je bio još od studentskih dana i svi u sustavu to vrlo dobro znaju', kaže Kristić.

Dubrovačka veza

Dubrovačka veza u ovom slučaju je jasna i vidljiva. Osim što su u jednom periodu zajedno vodili Studentski zbor - Lonza kao predsjednik, Kristić kao potpredsjednik - njima dvojici putovi su se križali i u nekoj vrsti aktivističkog angažmana. Prvi je objavljivao angažirane tekstove o odumiranju života u staroj jezgri Dubrovnika, drugi je prije političkog angažmana bio vrlo aktivan u inicijativi Srđ je grad.

'Nije bio štreber', odgovara Kristić na našu provokaciju, opisujući bivšeg studentskog druga ipak kao vrhunskog studenta koji bi ponekad čak održao mini predavanja iz posebno zeznutih predmeta za šire društvo. Besplatno, dakako.

'U Zagreb nije otišao zbog novca, nego zbog izazova. Posao je zbilja njegova ljubav', razbacuje se komplimentima ovaj saborski zastupnik.

Za protuargumente je zasad doslovno nemoguće pronaći sugovornika: em u svojoj kratkoj karijeri Lonza za sobom ne vuče repove, em bi kakav frontalni napad vjerojatno poremetio HDZ-ovu strategiju kojom porezni USKOK želi učiniti 'još starijim i još ljepšim', da se poslužimo neugodnom povijesnom parafrazom. Razvoj događaja predvidjeti može samo ofucana fraza po kojoj će 'vrijeme sve pokazati': hoće li se, recimo, njegove istrage naglo oduljiti zbog ulaska u pravila upravnog postupka? Hoće li prijave i optužnice najednom postati klimavije i nejasnije?

Paulino Lonza trebao bi biti brana protiv toga ako se ostvari scenarij Zdravka Marića, makar ništa još nije sigurno jer kuloari bruje o već drugom pismu Vladi zabrinutih Amerikanaca, kojima nije jasno što se događa sa službom nastalom pod patronatom moćnih poreznika iz IRS-a. Taman su Lonzu i društvo pozvali na novu rundu obuke i seminara, i to o vlastitom trošku, a u Hrvatskoj se ruši cijela koncepcija i nije sigurno na koju adresu će se uopće vratiti.