U dva tjedna se u Francuskoj dogodila velika promjena, koju vjerojatno nitko nije očekivao, kazala je za HTV Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu govoreći o drugom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, na kojemu je najviše glasova odnijela koalicija lijevih stranaka, potom centristi, a Nacionalno okupljanje, za kojega se pretpostavljalo da će imati relativnu pobjedu - nalazi se na trećem mjestu.

Nema pobjednika ovih izbora. Relativni pobjednik je ljevica, kazala je i dodala da se radi o grupaciji koja ide od lijevog centra do krajnje ljevice.

'Heterogena je po svojim stajalištima i politikama, od Mélenchonovih krajnje radikalnih pa do onih koji su bliže lijevom centru. Ta je koalicija formirana neposredno pred same izbore i očekuje mandat za sastavljanje vlade s obzirom da su dobili najveći broj mandata. S druge strane imamo Marine Le Pen, koja je pobijedila u smislu budući da je ojačala desnica, dodala je.

Pitanje je, kaže, u što će se taj njen izborni rezultat materijalizirati.  Da je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen dobilo apsolutnu većinu formirali bi vladu. Ovako su, smatra, dobili neke druge benefite i dobar zalog za predsjedničke izbore.

Emmanuel Macron je u prvom krugu izbora doživio poraz, podsjeća Luša. 'Doživio je i poraz na izborima za Europski parlament, međutim u ovoj konstalaciji snaga još uvijek može formirati vladu s kojom bi mogao kohabitirati, koja bi mogla slijediti neke njegove politike, iako će to biti jako teško', dodaje Luša.

Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, ne vjeruje da bi Nova narodna fronta, kako je već najavila, za tjedan dana mogla imati kandidata za premijra, pa čak i neke ministre.  Za to je potrebna potvrda u parlamentu, kaže, ali za sada se ne vidi od koga bi potvrdu mogli dobiti osim od centrističke Macronove struje. 

'Te stranke ljevice su zapravo preotele na neki način glasove Macronu', kazao je i pojasnio da su dobivale glasove na temelju osuda svih politika predsjenika Macronea. 

'Vrlo je teško pretpostaviti da bi Macron upravo njima mogao dati potporu. Sigurno će oni to pokušati', istaknuo je Bandov. Napominje da bi se možda moglo dogoditi da ujedinjena ljevica ne ostane ujedinjena do kraja. Realnim smatra formiranje jedne stručne vlade.     

Kotarski: Financijska tržišta su odahnula i nema velikih poremećaja na burzi

Financijska tržišta su svojim reakcijama za sada pokazala da su zadovoljna raspletom situacije u Francuskoj, rekao je Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Smatra da bi im najgora opcija bila da je krajnja ljevica dobila uvjerljiv mandat za sastavljanje vlade ili pak da Le Pen ima mogućnost formirati vladu.

'Ljevica ima daleko veći program potrošnje kojeg je planirala implementirati u praksi - kroz pet godina dodatna potrošnja 200 mlrd. eura, u kontekstu kad Francuska već ima 5,5% BDP-a kao fiskalni deficit. To je vrlo neodrživa fiskalna pozicija', kazao je. 

S druge strane, tvrdi Kotarski, čelnik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella je reterirao nekoliko dana uoči izbora i signalizirao da ne bi išao toliko s jačanjem javne potrošnje. Financijska tržišta su, kaže, odahnula i nemamo velikih poremećaja na burzi. 

'Ono što nije riješeno je to da je Francuska u političkoj pat poziciji. Dugoročno i srednjoročno nemamo mogućnost, politički kapacitet, da se neke ključne reforme, koje se trebaju provesti da se francusko gospodarstvo dinamizira i da se oporavi od stagnacije u kojoj se nalazi. Nemamo dovoljno političkog prostora za to', istaknuo je Kotarski.

Ponovio je da je udio javne potrošnje u francuskom BDP-u 60% te da na mirovine i zdravstveni sustav odlazi 20% BDP-a.  'Istodobno je nezaposlenost mladih od 18%. Veća je nezaposlenost nego što je prosjek eurozone i Europske unije', izjavio je Kotarski i napomenuo da Francuska 50 godina nije imala uravnotežen proračun. 

Četiri stranke lijevog bloka Nova narodna fronta okupile su se neposredno pred izbore. To su Nepokorena Francuska, Socijalistička stranka, Zelena stranka i Komunistička partija Francuske. Luša ističe da je takav pokušaj formiranja bloka bio i 2022. godine, ali se ta koalicija brzo raspala. 

'Ovdje se i nije išlo s premijerskim kandidatom jer je jako teško postići konsenzus, posebno u kontekstu politika koje zagovara Jean-Luc Mélenchon (čelnik Nepokorene Francuske, op.a.). On je u nekim svojim politikama i narativima otišao stvarno krajnje lijevo. Rekla bih da šalje ekstremističke poruke koje sliče ili podsjećaju na ono što radi krajnja desnica. On propituje samo postojanje i način funkcioniranja Europske unije', kazala je Luša.

'Oko takvog ekstremnog kandidata ljevica se dakako ne može okupiti i sigurno je da zeleni, socijalisti i komunisti neće podržati Mélenchona, a mislim da je on svjestan toga. Zbog toga sam rekla da postoji mogućnost da Macron postigne neki dogovor s ljevicom, iako su to dosta diferentne politike', dodala je.

Bandov ističe da sada trenutačno sigurno nije lako biti Emmanuel Macron. On, kaže, nema tu potporu koju stalno zahtjeva, gotovo moli od Francuza. Predložio je radikalne reforme, a to ne žele ni ljevica niti desnica. Sačekat će da dođu službeni prijedlozi, ali već sada radi na mogućnosti da netko iz lijevog bloka da potporu nekom zajedničkom kandidatu, centrističkom, koji bi bio onda bliži i Macronu, napomenuo je Bandov.